Interkulturalna osjetljivost u posljednja tri desetljeća postoje aktualna tema sve većeg broja akademskih članaka u inozemnom kontekstu. U kontekstu Republike Hrvatske tek se u posljednjem desetljeću uviđa veći interes autora za bavljenje ovom temom. U teorijskom dijelu rada nudi se pregled temeljnih pojmova vezanih interkulturalnu osjetljivost, pri čemu se definira interkulturalnost, interkulturalno obrazovanje, interkulturalna kompetencija, interkulturalna komunikacijska kompetencija te interkulturalna osjetljivost. Temelj za razvoj interkulturalnog obrazovanja pronalazi se u inicijalnom obrazovanja budućih nastavnika o temama vezanim uz interkulturalnost. Kroz inicijalno obrazovanje i stručna usavršavanja nastavnici trebaju steći i razvijati interkulturalnu kompetenciju te razvijati interkulturalnu osjetljivost, kao afektivni dio interkulturalne komunikacijske kompetencije. Uz to, rad sadrži prikaz inozemnih i nacionalnih istraživanja kojima je cilj ispitati interkulturalnu osjetljivost. Empirijski dio rada prikazuje rezultate istraživanja u kojem je sudjelovalo 169 studenata nastavničkih usmjerenja Filozofskog fakulteta u Rijeci. Cilj istraživanja bio je ispitati jesu li i u kojoj mjeri studenti nastavničkih studija interkulturalno osjetljivi. Rezultati istraživanja upućuju na visoku razinu interkulturalne osjetljivosti studenata nastavničkih studija. S obzirom na nezavisne varijable vidljivo je da postoji statistički značajna razlika s obzirom na spol ispitanika, pri čemu studentice pokazuju veću interkulturalnu osjetljivost u odnosu na studente. Na nezavisnim varijablama mjesto življenja i upoznatost s pojmom interkulturalnosti nisu utvrđene statistički značajne razlike. Statistički značajna razlika postoji među studentima dvopredmetnih i jednopredmetnih studenata, pri čemu dvopredmetni studenti imaju veću interkulturalnu osjetljivost u odnosu na jednopredmetne studente. Rezultati pokazuju da gotovo polovica ispitanika prethodno tijekom studija nije upoznata s konceptom interkulturalnosti. Za potrebe rada korišten je instrument Skala interkulturalne osjetljivosti autora Chen i Starosta (2000) koji je za potrebe istraživanja preveden s engleskog na hrvatski jezik.