| Abstract | Cilj ovoga istraživanja je ispitati stavove studenata diplomskog studija pedagogije Filozofskog fakulteta u Rijeci o ulozi školskog pedagoga u promicanju medijske pismenosti. U teorijskom su dijelu rada prvotno objašnjen pojam medija i njihov utjecaj na djecu, a potom je definirana medijska pismenost, koja je prikazana kao imperativ današnjice. U daljnjem se tekstu rada problematizira potreba za promicanjem medijske pismenosti i njezina zakonska i pravna utemeljenost u Republici Hrvatskoj. Potom se daje pregled obrazovanja za medijsku pismenost u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na promicanje medijske pismenosti u hrvatskim školama i doprinos programa neformalnog obrazovanja promicanju medijske pismenosti. U nastavku rada povezuje se uloga školskog pedagoga s promicanjem medijske pismenosti. Određuje se pojam školskog pedagoga i daje se pregled područja rada i kompetencija školskog pedagoga, kao i obrazovanja budućih pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci te primjeri rada školskog pedagoga na promicanju medijske pismenosti. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja. U istraživanju je sudjelovalo 35 studenata diplomskog studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a instrument istraživanja je mrežni anketni upitnik konstruiran na temelju proučene literature. Rezultati istraživanja ukazali su na to da se studenti procjenjuju uspješnima u poznavanju medijske pismenosti, da prepoznaju mogućnost djelovanja školskog pedagoga za promicanje medijske pismenosti te da bi oni na mjestu školskog pedagoga radili na medijskoj pismenosti. Glavni razlozi za to su sve veća izloženost medijskim sadržajima, shvaćanje medija kao čimbenika koji višestruko utječe na djecu i mlade, nesigurnost što zapravo znači pojam „medijska pismenost“, nedovoljna zastupljenost tih sadržaja u nastavi, velika ulogu medija i medijske pismenosti u obrazovanju i dr. Kao načine na koje se može raditi na promicanju medijske pismenosti, sudionici istraživanja najviše su istaknuli radionice, projekte, preventivne programe, suradnju s ostalim dionicima škole, organiziranje posjeta ustanovama, edukacija i roditeljskih sastanaka, provođenje istraživanja i osiguravanje programa stručnog usavršavanja na temu medijske pismenosti. Doprinos studija znanju o medijskoj pismenosti većinom su ocijenili kao osrednji ili malim, a kao pozitivan primjer iz prakse ističu kolegije Obitelj i prevencija asocijalnih oblika ponašanja, Vještine kritičkog mišljenja, Savjetodavni rad školskog pedagoga, Školska pedagogija s teorijama škole, Obitelj i djeca u riziku i Metodika rada školskog pedagoga. |
| Abstract (english) | The aim of this research is to examine the attitudes of graduate students of pedagogy at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka on the role of school counselors in promoting media literacy. The theoretical part of the paper first explains the media as a concept and their impact on children, and then defines media literacy, which is presented as an imperative of today. The following text discusses the need to promote media literacy and its legal basis in the Republic of Croatia. It then provides an overview of media literacy education in the Republic of Croatia, with an emphasis on the promotion of media literacy in Croatian schools and the contribution of non-formal education programs to the promotion of media literacy. The rest of the paper links the role of the school counselor to the promotion of media literacy. The term school counselor is defined and an overview of the field of work and competencies of the school counselor is given, as well as the education of future counselors at the Department of Education at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka and examples of school counselor's work on promoting media literacy. The second part of the paper presents the results of empirical research. 35 students of Pedagogy graduate study programme at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Rijeka participated in the research, and the research instrument is an online survey questionnaire constructed on the basis of the studied literature. The results of the research indicated that students are assessed as successful in knowledge of media literacy, that they recognize the possibilities of school counselor to promote media literacy and that they, if they find themselves in the position of school counselor, would work on media literacy. The main reasons for this are the increasing exposure to media content, the understanding of the media as a factor that affects children and young people, uncertainty about what the term "media literacy" actually means, insufficient presence of these contents in teaching, the great role of media and media literacy in education. etc. As ways to work on promoting media literacy, research participants mostly mentioned workshops, projects, prevention programs, cooperation with other teachers, organizing visits to institutions, education and parent meetings, conducting research and providing professional development programs at the topic of media literacy. The contribution of studies to the knowledge of media literacy was mostly assessed as medium or small, and as a positive example from practice the courses Family and prevention of antisocial behavior, Critical thinking skills, Advisory work of school pedagogue, School pedagogy with school theories, Family and children at risk and Methodology of school pedagogue work. |
