| Abstract | Tema ovog rada istražuje medijski tretman žena koje se javno i profesionalno bave politikom u Republici Hrvatskoj. Istraživanje se provodi unutar dva dnevno politička tiskana medija, Novog lista i Slobodne Dalmacije u razdoblju od 1991. do 1995. i od 2014. do 2018. godine. Navedeni mediji odabrani su kao komparativni predložak s obzirom na prevlast političkih stranaka u sredinama unutar kojih medijski dominiraju kada je riječ o dnevno političkim temama. Dominacija lijevo liberalnih tendencija kod većine čitalačke publike Novog lista i desno konzervativnih kod čitalačke publike Slobodne Dalmacije, pretpostavlja se sukladno izbornoj prevlasti SDP-a u Primorsko-goranskoj, odnosno, HDZ-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kako u periodu rane tranzicije, od 1. siječnja 1991. godine do 31. prosinca 1995. godine, tako i posttranzicijskog razdoblja, od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2018. godine. Polazište istraživanja temelji se na pokazateljima društvenih, napose medijskih praksi koje u odabiru vizualnog i tekstualnog sadržaja podržavaju rodne stereotipe, naročito u podjeli uloga i zadataka po spolovima. Poslovi namijenjeni ženama i muškarcima razlikuju se po društveno prihvaćenoj atraktivnosti, ekonomskoj moći i tradicionalnoj predodređenosti. U skladu s takvom percepcijom muškarci dominiraju u visokoj politici, vojsci, menadžerskim položajima u gospodarskom i bankarskom, te zdravstvenom i obrazovnom sektoru, unatoč kadrovskoj feminizaciji potonjih dviju struka. Ženama se u većoj mjeri ustupaju resori kulture, humanitarnog i socijalnog rada i pitanja ljudskih prava. Utoliko je interes istraživanja usmjeren na kvantitativnu podzastupljenost i prirodu uobičajenih diskursa prezentacije žena koje se javno i profesionalno bave politikom u medijskom prostoru. Tijekom istraživanja provodi se komparativna analiza na dvije razine. S jedne strane unutar različitih političkih, a time i svjetonazorskih diskursa u navedenim medijima i s druge, na komparaciji medijskog materijala u svim segmentima predstavljanja, u prvom redu slike i teksta, a nerijetko i u domeni citiranja neprimjerenog vokabulara, kada je riječ o muškarcima koji se bave politikom u odnosu na žene u istoj profesiji. U obzir se time uzimaju kvantitativni pokazatelji, naknadno statistički obrađeni, sve u poredbenoj analizi navedenih dvaju dnevnika u okviru postavljene teme i vremenski definiranih etapa istraživanja. Doprinos tako postavljenom istraživanju teme u istraženim je, novonastalim pokazateljima koji upućuju na to da ne postoji razlika u medijskom tretmanu žena koje se profesionalno bave politikom, bez obzira na očekivanu političku, odnosno svjetonazorsku disparatnost čitalačke publike analiziranih medija, što je naglašeno u periodu od rane tranzicije, od 1991. do 1995. godine. U drugom ispitivanom periodu, od 2014. do 2018. godine, pokazuje se veća zastupljenost političarki u dnevniku Slobodna Dalmacija, no ne i na značajnije promjene uobičajene paradigme predstavljanja. Poredbom rezultata ranoga tranzicijskog i posttranzicijskoga perioda zaključno se pokazuje kvantitativni napredak kada je o medijskoj prezentaciji žena u politici riječ. No bez obzira na njihovu veću zastupljenost u medijima, zadržavaju se tradicionalni, diskriminatorni obrasci kada govorimo o svojstvima i sredstvima njihova smještanja u medijskom prostoru. Rezultati u navedenom kontekstu uključuju pokazatelje medijski prihvaćenih modela održavanja rodnih stereotipa i diskriminatornih praksi koje reflektiraju temeljno patrijarhalne obrasce ponašanja.
Istraživanje je bilo usmjereno na konkretne pokazatelje u medijskoj praksi s obzirom na dominantnu ulogu medija u formiranju javnog mnijenja sa ciljem moguće primjene rezultata, a time i postizanja viših standarda u medijskom provođenju rodne politike u javnoj sferi. |
| Abstract (english) | The topic of this thesis is media treatment of women who are publicly and professionally engaged in politics in the Republic of Croatia. The research is conducted within the framework of two political daily print media Novi list and Slobodna Dalmacija in the period from 1991 to 1995 and from 2014 to 2018. Mentioned media were selected as a comparative template, given the predominance of political parties in environments within which they dominate the media when it comes to daily political topics. The dominance of left-wing liberal tendencies among the majority of Novi list readers and right-wing conservative tendencies among the readership of Slobodna Dalmacija is assumed in accordance with the electoral dominance of SDP in Primorje-Gorski Kotar County and HDZ (CDU) in Split-Dalmatia County, both in the early transition period from 1 January 1991 to 31 December 1995, and in the post-transition period from 1 January 2014 to 31 December 2018. A premise of the research is based on indicators of social, particularly media practices, that support gender stereotypes in the selection of visual and textual content, especially in the division of roles and tasks by gender. Jobs intended for women and men differ in their socially accepted attractiveness, economic power and traditional predisposition. Consistent with such a perception, men dominate high politics, the military, managerial positions in the economic and banking sectors, as well as health and education, despite the feminization of personnel in the latter two professions. Women are, to a greater extent, relinquished jobs in the culture sector, humanitarian and social care services and in relation to human rights issues. In that regard, the interest of the research is directed towards the quantitative under-representation and the nature of the usual discourse of presentation of women, who are publicly and professionally engaged in politics, in the media space. During the research, a comparative analysis is performed on two levels. On the one hand, within different political, and thus also ideological, discourse in mentioned media, and on the other hand, in comparison of media material in all segments of presentation, primarily images and text, and often also in the domain of quoting inappropriate vocabulary, when it is a matter of men involved in politics in relation to women in the same profession. This takes into consideration quantitative indicators, subsequently statistically processed, all in a comparative analysis of the two daily newspapers within the set topic and time-defined stages of the research. The contribution of exploring the topic in this way is in the researched, newly emerged indicators that demonstrate there is no difference in media treatment of women who are professionally engaged in politics, regardless of the expected political or ideological disparity of the readership of analysed media, which is more accentuated in the early transition period from 1991 to 1995. In the second research period, from 2014 to 2018, there is a greater representation of women politicians in the daily Slobodna Dalmacija, but there are no significant changes in the usual paradigm of representation. By comparing the results of the early and post-transition periods, quantitative progress is finally shown when it comes to media presentation of women in politics. Regardless of their greater representation in the media however, traditional, discriminatory patterns persist when we take into consideration the characteristics and means of their placement in the media space. The results in the mentioned context include indicators of media-accepted models of preservation of gender stereotypes and discriminatory practices that reflect fundamentally patriarchal patterns of behavior.
The research was focused on specific indicators in media practice given the dominant role of the media in shaping public opinion, with the aim of possible application of research results, and thus of achieving higher standards in media implementation of gender policy in the public sphere. |
