Ovaj završni rad napisan je na temelju dijalektološkog terenskog istraživanja mjesnog govora sela Hrastovsko. U radu se prvo prikazuje kratka povijest mjesta Hrastovsko, a zatim teorijska pozadina o kajkavskome narječju. Budući da je Hrastovsko dio varaždinsko-ludbreškog dijalekta, kratko poglavlje posvećeno je i tom dijalektu. Zatim se po prvi puta iznosi opis mjesnog govora Hrastovskog. Nakon toga donosimo leksikološki dio ovog rada, odnosno, opisuje se fenomen posuđenica. Posebna se pažnja pridaje germanizmima, posuđenicama koje su u hrvatski jezik ušle izravno ili neizravno iz njemačkog jezika (također i iz austrijske inačice njemačkog jezika i raznih njihovih dijalekata). Završivši s teorijskim djelom rada, posvećujemo se analizi istraživanja 220 germanizama preuzetih iz knjige "Germanizmi u hrvatskim govorima" Anete Stojić (2020). Analizirajući po prepoznatljivosti germanizama, zaključujemo da većina ispitanih germanizama pripada mjesnom govoru Hrastovskog, dok su ostali germanizmi više-manje dio idiolekata pojedinih ispitanika. Nakon toga, analizirali smo germanizme ovisno o njihovim semantičkim sferama, međutim, nismo naišli ni na kakve značajne razlike. Naposljetku smo usporedili rezultate ispitanika starije i srednje životne dobi. Rezultati prepoznatljivosti germanizama uglavnom se poklapaju bez obzira na dob ispitanika, jedino što smo mogli zamijetiti je da najstarija ispitanica ne prepoznaje neke „novije“ germanizme i bolje se sjeća onih germanizama koji su se prije češće koristili u mjesnom govoru Hrastovskog.