Varaždinska buna jednodnevna je pobuna vojnika, građana i seljaka koja se dogodila 23. srpnja 1919., a Labinska republika bila je rudarska organizacija čija je pobuna trajala od 2. ožujka do 8. travnja 1921. Obje pobune, koje su se zbile na području današnje Republike Hrvatske, bile su inspirirane Oktobarskom/Listopadskom revolucijom iz 1917. te su ih vlasti opisivale kao boljševičke. U radu se analiziraju sličnosti i razlike između dviju pobuna, kao i uvjeti za njihov razvoj u varaždinskom te istarskom kraju, a s time i geneza fašizma i njegov odraz na labinsku pobunu. Razvoj lokalnih radničkih i socijalističkih pokreta vidljiv je kroz osnivanje udruženja, stranaka i sindikata, a prate modernizaciju i industrijski razvoj. Taj razvoj odvijao se slično u Varaždinu i Istri jer su bili u sličnim uvjetima austrougarskog carstva. Radnici u Varaždinu i Istri su do kraja Prvog svjetskog rata i Oktobarske/Listopadske revolucije imali su skromne zahtjeve za koja su se borili, a kasnije će se radikalizirati i započeti navedene pobune u svojim krajevima. Varaždinska pobuna nastavak je poslijeratnih nemira u okolici Varaždina i političkih trzavica u redovima lokalnih socijalista, a postoje i jake indicije da je Mađarska Sovjetska Republika utjecala na nju. Razvoj fašizma u Italiji direktno se osjećao u Istri gdje su već prije postojale nacionalističke i iredentističke organizacije stoga se Labinska republika može sagledati u kontekstu talijanskih poslijeratnih socijalističkih previranja i borbe protiv fašizma. Kod usporedbe varaždinske i labinske pobune prvo se primjećuje da postoji razlika između politike i političkih tradicija Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca te Kraljevine Italije. No to nikako ne znači da ne postoje i sličnosti između tih dviju pobuna, ponajprije u ideološkom smislu i sudioništvu sličnih slojeva stanovništva inspiriranih revolucijom u Rusiji.