Pages

Priroda braka i moralni status preljuba
Priroda braka i moralni status preljuba
Zvonko Mihalović
Predmet ovoga rada poglavito je problemski filozofski pristup naravi braka i preljuba. Iako je definicija braka kao monogamne heteroseksualne zajednice utkana u temelje zapadne civilizacije, u posljednje su vrijeme sve prisutniji zahtjevi za redefiniranje samoga pojma braka, kao i moralnog i zakonskog statusa braka na način da brak više ne predstavlja jedini društveni i moralni okvir ljudske seksualnosti. Unutar nekolicine teorija o naravi seksualnosti (prokreativne teorije seksualnosti i...
Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
Marin Biondić
U radu se bavim analizom vrijednosti prenatalnog i postmortalnog nepostojanja. Temeljna pretpostavka rasprave jest da kada biće umre, ono prestaje postojati. Ukoliko je to uistinu točno; a čak i ako nije; pitanje je zašto je smrt loša za osobu koja je umrla, ako smrt rezultira nepostojanjem? Nakon temeljnih terminoloških odrednica i pretpostavki, u radu iznosim četiri modela koji objašnjavaju vrijednost smrti. Prvi od njih je Epikurov model, prema kojemu je smrt neutralna za osobu...
Priroda kao osnovna inspiracija poezije Vladimira Nazora
Priroda kao osnovna inspiracija poezije Vladimira Nazora
Miroslav Čabrajac
Sažetak disertacije "Priroda kao osnovna inspiracija poezije Vladimira Nazora" nije dostupan.
Razvoj kategorijalnog sistema vrijednosnih stavova djece osnovnoškolskog uzrasta
Razvoj kategorijalnog sistema vrijednosnih stavova djece osnovnoškolskog uzrasta
Branko Rafajac
Širi predmet istraživanja u ovom radu je odnos izmedju sadržaja, procesa i faktora odgoja, a uži razvoj vrijednosne strukture u čovjeka. U radu su obrađene tri skupine problema. Prva se odnosi na sagledavanje značenja i uloge fenomena vrijednosti za čovjeka i društvo. Druga skupina odnosi se na analizu procesa i faktora vrijednosnog razvoja čovjeka kao suštinskih koordinata procesa odgoja, a treća, koja je proizašla iz prve dvije, tiče se strategije razvoja i usmjeravanja...
Reasons: A Naturalistic Explanation
Reasons: A Naturalistic Explanation
Marko Jurjako
This thesis has two aims. The first one is to discuss the nature of normative reasons and to investigate which account of them would be compatible with a broadly naturalistic world view. The second aim is to show how a naturalistically constrained account of normative reasons and rationality can be fruitfully applied to some practical contexts that involve interfacing normative constraints and empirical data. The structure of the thesis is the following: in the first chapter, I introduce the...
Scientific Kinds in the Biomedical Sciences: Epistemological and Ontological Aspects
Scientific Kinds in the Biomedical Sciences: Epistemological and Ontological Aspects
Zdenka Brzović
Natural kinds are thought to be categories that track real patterns in nature. There are, however, different approaches in interpreting what this amounts to. It is claimed that: (1) natural kinds correspond to some basic ontological entities; (2) scientific investigation of the world, most likely physics or chemistry, will lead us to identify natural kinds that are some fundamental categorizations of the world; and (3) natural kinds refer to certain privileged classifications reached through...
Self-determination and Immigration: the Right to exclude in the Context of global Justice
Self-determination and Immigration: the Right to exclude in the Context of global Justice
Tamara Crnko
The aim of this thesis is to critically examine the role of self-determination in the philosophical discussion on migration. This internationally recognized principle is often used to ground the state’s right to exclude immigrants. It is claimed that selfdetermination entails the right to control membership composition of self-governing political collectives, and limited duties to foreigners and migrants. From this, proponents of the self-determination based argument conclude that...
Sintaksa infinitiva i supina u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku
Sintaksa infinitiva i supina u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku
Jozo Vela
U radu se sustavno opisuju sintaktičke funkcije infinitiva i supina u tekstovima pisanim hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. U prvom poglavlju govori se općenito o infinitivu i supinu iz tipološko-jezične perspektive, te se opisuje njegov razvoj u indoeuropskim i u slavenskim jezicima. Drugo poglavlje sažeto daje osnovna saznanja o hrvatskoglagoljskim spomenicima i hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku, te opis građe na kojoj je provedeno istraživanje. Treće poglavlje ukratko donosi...
Sintaktička svojstva participa u jeziku hrvatskoglagoljskih misala
Sintaktička svojstva participa u jeziku hrvatskoglagoljskih misala
Ivana Eterović
Uporaba participâ jedan je od sintaktičkih modela koje je hrvatski staroslavenski jezik naslijedio od prvoga slavenskoga književnog jezika. Usporedbenim proučavanjem sintaktičkih funkcija participâ u tekstovima evanđelja osam odabranih hrvatskoglagoljskih misala nastalih od 14. do 16. stoljeća utvrđena je vrlo visoka podudarnost sa stanjem zasvjedočenim u staroslavenskome jeziku. Sintaksa participâ raščlanjena je s obzirom na funkciju čijim su nosiocima u šest poglavlja:...
Slavenski genitiv u Bosni i Hercegovini - suvremeno stanje i razvitak
Slavenski genitiv u Bosni i Hercegovini - suvremeno stanje i razvitak
Karavdić Zenaida
Pod slavenskim se genitivom u ovome radu podrazumijeva genitiv objekta koji uvode isključivo zanijekani glagoli. U literaturi se navodi kako je u dijalektima u Bosni i Hercegovini on redovit, ali nigdje nije dosljedan. S druge strane, za razliku od ostalih slavenskih jezika, u najstarijim povijesnim izvorima je rijedak, da bi se kasnije pojavljivao sve češće. Stoga je cilj ovoga rada bio: 1. otkriti pod kojim se uvjetima slavenski genitiv pojavljuje u suvremenim...
Teorija argumentacije između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa
Teorija argumentacije između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa
Gabriela Bašić Hanžek
U raspravi između pragmadijalektike i epistemološkoga pristupa argumentaciji ovdje zastupam standardne prigovore pragmadijalektici u onoj mjeri u kojoj njezina filozofska komponenta zapravo oblikuje preostale komponente programa (teorijsku, analitičku, empirijsku i praktičnu komponentu). Specifično, u mjeri u kojoj se taj utjecaj osjeti u definiciji (dobrog) argumenta i teoriji pogreški u argumentaciji. U odnosu na oštro tumačenje i kritiku, pragmadijalektiku sam sklona unutar...

Pages