Pages
-
-
Morfologija imenica a-vrste u mjesnom govoru Kostrene
-
Lea Vidaković U ovomu se radu obrađuje morfologija imenica a-vrste u mjesnom govoru Kostrene,
koji je dijelom čakavskog ekavskog dijalekta, odnosno njegova primorskog poddijalekta. Kao
sam uvod u morfologiju imenica a-vrste obrađen je fonološki inventar, kao i naglasni sustav u
ovom mjesnom govoru. Uz brojne primjere prikazuju se morfološke osobitosti imenica avrste,
kao i popratne fonološke osobitosti. Pri objašnjavanju osobitosti svakoga padeža
polazilo se iz ishodišnog sustava,...
-
-
Morfologija imenica u govoru Crnoga Luga
-
Nikolina Knaus U ovom se radu opisuje morfologija imenica mjesnoga govora Crnoga Luga u Gorskome kotaru koji pripada zapadnomu podtipu gorskokotarske kajkavštine. Rad je istraživačkoga tipa, a zaključci se temelje na transkripciji snimljenih imeničkih paradigmi na području Crnoga Luga u ljetnim mjesecima 2020. godine. Imenice su svrstane u tri sklonidbene vrste prema gramatičkome morfemu u Gjd., odnosno u a-, e- te i-vrstu. Imenice muškoga i srednjega roda crnoluškoga govora pripale su a-vrsti, a...
-
-
Morfologija imenskih riječi u gramatici Oblici književne hrvaštine Vinka Pacela
-
Marina Katić U ovome se diplomskome radu donosi morfološka analiza imenskih riječi u gramatici Vinka Pacela iz 1865. Oblici književne hrvaštine. Spomenuta je gramatika nastala u doba kada su dotadašnje pristaše riječke filološke škole odustali od književnojezične koncepcije koju je promovirao Fran Kurelac, središnja ličnost te jezične struje. Stoga je donesen pregled morfoloških značajki
u odnosu na riječku, ali i zagrebačku filološku školu. U uvodu se govori o autorovoj biografiji...
-
-
Morfologija mjesnoga govora Rudina na otoku Krku
-
Kristina Brnić U ovome diplomskome radu iznose se rezultati provedenoga dijalektološkog istraživanja morfologije mjesnoga govora Rudina na otoku Krku. Najprije se ukratko navode prijašnja istraživanja morfologije čakavskoga narječja, a zatim se detaljnije prikazuju morfološka istraživanja krčkih govora. Najveći dio ovoga rada zauzima morfološka analiza govora Rudina, provedena na svim vrstama riječi, sljedećim redoslijedom: imenice, zamjenice i brojevi, pridjevi, glagoli, nepromjenjive riječi.
-
-
Morfološka analiza bajke
-
Brigita Knežević Bajka je književna vrsta s kojom se svi susreću još kao djeca. Sam pojam bajke nije jednostavno definirati te postoje različita tumačenja ovoga pojma. Osim u tumačenju pojma, brojni se proučavatelji i istraživači međusobno razilaze i u njezinom definiranju i određenju kao književne vrste. Njezine različite forme (od narodne, preko umjetničke bajke do moderne fantastične priče) uvjetovali su i raznolikost istraživačkih metoda i pristupa. U ovome će se radu bajka sagledati...
-
-
Morfološko nazivlje u Bogoslava Šuleka
-
Mateja Kocijan 19. stoljeće jest stoljeće u kojem imamo burna politička, ali i jezikoslovna pitanja i previranja koja su značajna za daljnji razvoj hrvatskog jezika i književnosti te se ono dijeli na tri dijela: ilirsko razdoblje, razdoblje filoloških škola i razdoblje hrvatskih vukovaca. Bogoslav Šulek je bio pripadnik zagrebačke filološke škole kojoj je predvodnik bio Adolf Veber Tkalčević, a ostali istaknutiji predstavnici još su Antun Mažuranić, Vjekoslav Babukić, Ivan Mažuranić,...
-
-
Morski otpad u Jadranu
-
Ivan Gračanin Morski otpad, uključujući plastiku, prisutni su u svim svjetskim morima. Stoga je važno podići svijest o potencijalnim ekološkim posljedicama morskog otpada i plastike jer negativno utječu na kvalitetu morskog okoliša, gospodarstva, javnog zdravlja i sigurnosti. U Hrvatskoj morski otpad predstavlja problematiku o kojoj se raspravlja više od 15 godina, no problem je nedostatak spremnosti za sučeljavanje s tim ozbiljnim problemom, nepostojeća administrativna koordinacija, financijska...
-
-
Most koji spaja i razdvaja u djelu Ive Andrića - Na Drini ćuprija
-
Ivona Butumović Tema rada je most koji spaja i razdvaja u djelu Ive Andrića: Na Drini ćuprija, pri čemu se analiziraju razlozi zbog čega most u djelu spaja, a zbog čega razdvaja. Analiza romana je pokazala kako je most u romanu više razdvojio dvije suprotne strane jer sam roman završava miniranjem mosta i tužnim sudbinama ljudi vezanim uz njega.
-
-
Motiv Penelope u Odiseji te dramama Bez trećega i Giga i njezini
-
Ela Maljković Ovaj završni rad pod naslovom Motiv Penelope u Odiseji te dramama Bez trećeg i Giga i njezini, kroz tri veće cjeline nudi prikaz motiva Penelope kao junakinje u antičkom epu Odiseja te potom utjelovljenjem Penelope u liku Margite (Gige) Barić u dvaju dramama hrvatskog autora i autorice – Bez trećeg Milana Begovića i Giga i njezini Lade Kaštelan. Na početku svakog poglavlja predstavljena je radnja djela, a središnji dio poglavlja bavi se analizom likova Penelope i Gige Barić na...
-
-
Motiv Penelope u romanu "Giga Barićeva" Milana Begovića
-
Marija Blažević Polazište rada je pokušaj utvrđivanja intertekstualnih veza između Homerove „Odiseje“ i romana „Giga Barićeva“ Milana Begovića. Temeljem komparativne analize spomenutih djela nastoji se ukazati na sličnosti i razlike u prikazu Penelopina lika. Posebna se pažnja pritom pridaje njihovu odnosu prema proscima, prema vjernosti i mudrosti kao njihovoj glavnoj osobini. Analizom se ustvrđuje da se konteksti njihova življenja uvelike razlikuju što je, unatoč tome što su se obje...
-
-
Motiv dehumanizacije u distopijskom romanu (A. Huxley, G. Orwell, J. Mlakić)
-
Lea Galinec Distopija se kao književni žanr u svjetskoj književnosti izraženije pojavljuje sredinom 20. stoljeća, čemu je pogodovao društveno-povijesni kontekst, tj. pojava totalitarnih režima. Bitna karakteristika distopijskih društava njihova je nemogućnost promjene zbog raznih oblika dehumanizacije i kontrole koje na njih vrši vladajuća manjina. U ovome smo radu pokušali pokazati mehanizme kojima totalitarni režimi održavaju svoju moć, s naglaskom na kontrolu emocija kod potlačenog...
Pages
