Mišljenje predstavlja središnji dio svih ljudskih aktivnosti te uvelike utječe na način na koji se osobe ponašaju. Većina ljudi prije neke važne odluke pita za tuđe mišljenje i stav, no razvojem Interneta sve više i više njih poseže za mišljenjima i stavovima nepoznatih osoba koje lako mogu pronaći na brojnim društvenim mrežama, portalima, forumima i slično. Unatoč brzim i jednostavnim pristupom informacija na Internetu, postoje određeni problemi, kao što je preveliki broj različitih izvora koji sadrže mnogo različitih mišljenja. Stoga se javlja sve veća potreba za automatskim otkrivanjem mišljenja, odnosno analizom sentimenta. U današnje vrijeme, analiza sentimenta ima široku primjenu u mnogim domenama kao što je proizvodnja potrošačkih proizvoda, političkim izborima, te raznim drugim uslugama. Veliki broj kompanija ima svoje sustave koji im pomažu u analizi sentimenta njihovih korisnika. Kod analize sentimenta uobičajena je i klasifikacija prema polaritetu, koja svrstava rečenice u tri kategorije: pozitivno, negativno i neutralno. Ovaj rad osim teoretskog dijela sadržava istraživački dio koji se bazira na analizi podataka prikupljenih sa portala Index i Jutarnji list u vrijeme izbjegličkog vala u drugoj polovici 2015. godine. U sklopu ovog rada izrađena je frekvencijska analiza riječi u rečenici te je izračunat njihov ukupni polaritet. Rezultati su prikazani u obliku tablica i histograma. Cilj ovog rada je analizirati dobivene podatke te tako zaključiti koji stav su ljudi imali u vezi izbjeglica i općenito izbjegličkog vala. Analiza je pokazala da najviše ima negativnih komentara, između 50 i 70 posto ovisno o tome radi li se o portalu Index ili portalu Jutarnji list. Najčešće korištene riječi u komentarima, odnosno one riječi koje imaju najveću frekvenciju, su: „eu“, „ljudi“ i „izbjeglice“.