| Abstract | Od Sokratove metode poučavanja pa do suvremenih teoretičara kritičkog mišljenja, uočava se kako kritičko mišljenje svoj prostor primjene ima u odgoju i obrazovanju. Poučavanje za kritičko mišljenje je na razini globalne, europske i nacionalne obrazovne politike prepoznato kao pristup suvremenog odgoja i obrazovanja koji može odgovoriti na potrebe pojedinca, društva i tržišta rada. Tome u prilog idu i inozemni, te nacionalni istraživački doprinosi. Značajnu ulogu u primjeni poučavanja za kritičko mišljenje imaju nastavnici. Za potrebe ovog rada kritičko mišljenje se definiralo kao transkontekstualna vještina mišljenja višeg reda koja ima svoje temeljne elemente, a to su razine kognitivnih procesa razumijevanja, analize i evaluacije informacija, zatim formiranja rješenja i opravdanja za rezultate promišljanja uz kontinuirani proces samoregulacije mišljenja. Temeljni koncept poučavanje za kritičko mišljenje definiralo se kao suvremeni pristup nastavi koji kritičko mišljenje predstavlja kao cilj odgoja i obrazovanja, a vještinu kritičkog mišljenja učenika kao ishod učenja. Poučavanjem za kritičko mišljenje razvijaju se i intelektualne vrijednosti učenika, a to su: vjernost istini, relevantnost, objektivnost, dosljednost, osjetljivost na kontekst, otvorenost, poštenje, autonomija, samosvijest, samokritičnost i samorefleksija. Konceptualizacija poučavanja za kritičko mišljenje obuhvaća sljedeća obilježja: obilježja nastavnika, poučavanje metakognitivnim vještinama i strategijama učenja, aktivne nastavne metode i suradničke oblike rada, pridavanje značaja kritičkom mišljenju te opušteno nastavno ozračje. S potrebom da se pored teorijskih razmatranja ponudi i praktična dimenzija, provedeno je istraživanje o primjeni poučavanja za kritičko mišljenje nastavnika u srednjim školama u Primorsko-goranskoj županiji. Temeljno istraživačko pitanje na koje se izradom diplomskog rada željelo dati odgovor je: Koja su iskustva nastavnika srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji u primjeni poučavanja za kritičko mišljenje? Odgovori na temeljno istraživačko pitanje obuhvaćeni su u tri specifična istraživačka pitanja. Sudionici istraživanja bili su nastavnici u srednjim školama u Primorsko-goranskoj županiji, te ih je bilo ukupno pet. Istraživanje je provedeno od kraja rujna do početka studenog 2020. godine kvalitativnom metodom istraživanja – polustrukturiranim online intervjom. Navodi prikupljeni istraživanjem upućuju na važnost uloge nastavnika u primjeni poučavanja za kritičko mišljenje koje nadilazi granice formalnog odgojno-obrazovnog sustava i omogućuje učenicima trajnije znanje i aktivnu ulogu u nastavnom procesu. Kroz proces osamostaljivanja koji nije isključivo vezan uz sam nastavni sadržaj, učenici uz vještinu kritičkog mišljenja razvijaju još i: svjesnost sebe i svijeta oko sebe, učenje o pravednosti u radu u paru, socijalne vještine, komunikacijske vještine, te razumijevanje važnosti procesa učenja, a ne samo krajnjeg rezultata. S druge strane, primjena poučavanja za kritičko mišljenje nastavnicima donosi zadovoljstvo vlastitom nastavom, te osjećaj ispunjenosti i produktivnosti. Iako su istaknuli da primjena poučavanja za kritičko mišljenje ima brojne izazove, nastavnici ipak imaju intrinzičnu motivaciju za rad, vole svoj posao i cijene svoje učenike. Poučavanje za kritičko mišljenje doživljavaju kao djelovanje za bolje društvo. |
| Abstract (english) | From Socrates' method of teaching to contemporary theorists of critical thinking, it can be seen that critical thinking has its place of implementation in education. Teaching for critical thinking is recognized as an approach to modern education that can respond to the needs of the individual, society and the labor market at the level of global, European and national education policy. This is supported by both foreign and national research contributions. Teachers play a significant role in the implementation of teaching for critical thinking. For the purposes of this study, critical thinking was defined as a transcontextual skill of higher order thinking that has its basic elements, namely the levels of cognitive processes of understanding, analyzing and evaluating information, forming solutions and justifications for reflection results with a continuous process of self-regulation. The basic concept of teaching for critical thinking has been defined as a modern approach to teaching that presents critical thinking as the goal of education, and the skill of critical thinking of students as a learning outcome. Teaching for critical thinking also develops students' intellectual values, which are: adherence to truth, relevance, objectivity, consistency, context sensitivity, openness, honesty, autonomy, self-awareness, self-criticism and self-reflection. The conceptualization of teaching for critical thinking includes the following features: teacher characteristics, teaching metacognitive skills and learning strategies, implementation of active teaching methods and collaborative forms of work, putting importance on critical thinking and a positive teaching environment. The study deals with the implementation of teaching for critical thinking of teachers in secondary schools in the Primorsko-goranska County. It was conducted because there is a need for a practical dimension in addition to theoretical considerations. The main research question this thesis tried to answer is: What are the experiences of high school teachers in the Primorsko-goranska County in the implementation of teaching for critical thinking? The answers to the main research question are included in three specific research questions. The participants were teachers in secondary schools in the Primorsko-goranska County. There was a total of five participants. The research was conducted from the end of September to the beginning of November 2020 by a qualitative research method - a semi-structured online interview. The results point to the importance of the role of teachers in the implementation of teaching for critical thinking that transcends the boundaries of the formal educational system and enables students to have a more lasting knowledge and active role in the teaching process. Through gaining independence, which is not exclusively related to the teaching content itself, students develop the skill of critical thinking: awareness of themselves and the world around them, learning about fairness in working in pairs, social skills, communication skills, and understanding the importance of learning process and not just the end result. On the other hand, the implementation of teaching for critical thinking brings teachers satisfaction with their own teaching, and a sense of fulfillment and productivity. Although they pointed out that the implementation of teaching for critical thinking has a myriad of challenges, teachers still have intrinsic motivation to work, love their jobs and appreciate their students. They perceive teaching for critical thinking as an action for a better society. |
