| Abstract | Studentsko sagorijevanje u posljednjih nekoliko desetljeća sve više privlači pozornost u znanstvenom i društvenom kontekstu te predstavlja aktualnu temu mnogobrojnih akademskih radova na svjetskoj razini. U Republici Hrvatskoj tek započinju istraživanja na ovu temu i to ponajviše putem studentskih radova, no fenomen je sve češće prisutan među studentskom populacijom i zahtjeva pozornost šire javnosti i znanstvene sredine. Cilj ovog rada je ispitati prisutnost i vrste manifestacije studentskog sagorijevanja kod hrvatskih studenata, ali i mogućnosti za poboljšanje i implementaciju adekvatnih mjera prevencije i sustava podrške. U prvome dijelu rada prikazano je teorijsko utemeljenje i definicija temeljnih konstrukata putem pregleda teorijskih perspektivi o sagorijevanju općenito te o studentskome sagorijevanju, kao i pregleda dosadašnjih istraživanja na svjetskoj i nacionalnoj razini. Za provedbu istraživanja ovoga rada izrađen je Anketni upitnik o studentskom sagorijevanju kojeg je u online formatu ispunilo N=897 studenata, od kojih 723 ženskoga spola i 174 muškoga spola, sa šest hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Puli. Rezultati istraživanja upućuju na postojanje prve sastavnice studentskog sagorijevanja među ispitanicima, odnosno iscrpljenosti zbog akademskih zadataka, no prisutna je niska razina ciničnog i odvojenog stava prema studiju i osjećaja nedostatnosti kao student. Međutim, 77,5% ispitanika smatra da je prošlo ili još uvijek prolazi kroz studentsko sagorijevanje. Pri tom, utvrđena je statistički značajna razlika između manifestacije studentskog sagorijevanja i spola, dobi, razine i tipa studija te godine studija, no nije pronađena statistički značajna razlika između pojave studentskog sagorijevanja i prosječne ocjene na studiju, sveučilišta i financijske podrške, odnosno primanja stipendije i mjesta stanovanja. U radu su prikazani i kvalitativni odgovori ispitanika usmjereni na poboljšanje nacionalne i lokalne razine, razine fakulteta i odsjeka te interpersonalne i intrapersonalne razine, a sve u cilju smanjenja pojavnosti i prevencije studentskog sagorijevanja među hrvatskih studentima. |
| Abstract (english) | In the last few decades, student burnout has been attracting more and more attention in the scientific and social context and is a current topic of many academic papers at the world level. Research on this topic is in its infancy in the Republic of Croatia delved on mostly through student papers, but the phenomenon is increasingly present among the student population and requires the attention of the general public and the scientific community. The aim of this paper is to examine the presence and types of manifestations of student burnout in Croatian students, but also the opportunities for improvement and implementation of adequate prevention measures and support systems. The first part of the paper presents the theoretical foundation and definition of basic constructs through a review of theoretical perspectives on burnout in general and on student burnout, as well as a review of previous research at the global and national level. To conduct the research of this paper, a questionnaire on student burnout was prepared and filled out online by N = 897 students, of which 723 were females and 174 were males, from six Croatian universities: University of Zagreb, University of Rijeka, University of Osijek, University of Dubrovnik, University of Zadar and University of Pula. The results of the research indicate the existence of the first component of student burnout among respondents which is exhaustion due to academic tasks, but there is a low level of cynical and separate attitudes towards study and feelings of inadequacy as a student. However, 77.5% of respondents believe they have gone through or are still going through student burnout. The results also implicate a statistically significant difference between the manifestation of student burnout and gender, age, level and type of study and year of study, but no statistically significant difference was found between the occurrence of student burnout and average grade, university and financial support (receiving scholarships and places of residence). The paper also presents the qualitative answers of the respondents aimed at improving the situation on the national and local level, on the level of faculties and departments, and on the interpersonal and intrapersonal level, all with the aim of preventing and reducing the incidence of student burnout among Croatian students. |
