Abstract | Sve češće se u jezičnoj praksi, u svakodnevnome govoru i u javnoj komunikaciji, očituju oblici glagolske rekcije koji nisu u skladu s normom koju propisuju normativni priručnici, poglavito gramatike, rječnici i jezični savjetnici. Dosadašnja su istraživanja pokazala da je došlo do sustavne promjene glagolske rekcije te da se promjene i dalje odvijaju, što je osnovno obilježje jezika kao žive pojavnosti podložne promjenama. Budući da je razvidan raskorak između norme i uporabe, svrha je ovoga diplomskog rada utvrditi u kojoj su mjeri zastupljena odstupanja od normom propisane rekcije 12 glagola u službenoj komunikaciji mladih, na uzorku studenata riječkoga sveučilišta i veleučilišta, ali i stavom mladih prema normi i jezičnim priručnicima. Prema tome, ciljevi su istraživanja istražiti stav mladih prema gramatičkoj normi i njihovu ocjenu stanja u normativnim priručnicima, utvrditi frekvenciju propisane rekcije glagola brinuti se, kontaktirati, lagati, odmarati se, ovisiti, pomagati, preseliti se, raditi, raspravljati, sličiti, smetati
i svjedočiti u službenoj komunikaciji mladih. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 144 ispitanika iz svih regija Republike Hrvatske, od toga 118 studenata raznorodnih studija koji nisu slušali kolegij iz sintakse hrvatskoga standardnog jezika, te 26 studenata diplomskog studija kroatistike na Filozofskome fakultetu u Rijeci, koji su činili kontrolnu skupinu. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem na daljinu, i to upitnikom koji je sadržavao pitanja zatvorenoga tipa u obliku Likertove ljestvice i izjava koji su ispitivali stavove o gramatici i normativnim priručnicima te zadatcima jezične produkcije (sastavljanje rečenica od ponuđenih riječi) i višestrukog izbora (odabiranje rečenice s rekcijom koju su ispitanici izgledniji upotrijebiti) koji su ispitivali konkretnu realizaciju rekcije dotičnih glagola. Rezultati pokazuju da, iako gotovi svi ispitanici (91,5 %) pridaju mnogo važnosti gramatičkim pravilima u službenoj komunikaciji, njih gotovo 40 % nije upućeno u normativne priručnike te se njima rijetko služe, a stanje u priručnicima ocjenjuju kao prihvatljivo, ali zbunjujuće i nedovoljno sređeno. Kada je riječ o frekvenciji propisane rekcije
ispitivanih glagola, rezultati pokazuju da ispitanici u velikoj mjeri ostvaruju propisanu rekciju glagola lagati, ovisiti, pomagati, preseliti se, raspravljati, sličiti, smetati i svjedočiti, a kod glagola kontaktirati i raditi u većini slučajeva javlja se rekcija koja odstupa od norme, dok se kod glagola brinuti se i odmarati se očituje kolebanje, ali se ipak pokazuje da dolazi do gubljenja njihove povratnosti. Takvi rezultati potvrđuju prethodna istraživanja da zaista dolazi do sustavne promjene glagolske rekcije, a znakovita frekvencija nepropisanih oblika upućuje na moguću reviziju jezične norme u budućnosti. |