prikaz prve stranice dokumenta PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
  Download
PDF 1.31 MB
doctoral thesis
PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
2023. urn:nbn:hr:186:808456
Lukač, Matija
University of Rijeka
Faculty of Humanities and Social Sciences

Cite this document

Lukač, M. (2023). PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA (Doctoral thesis). Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, Matija. "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA." Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, Matija. "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA." Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, M. (2023). 'PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA', Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 28 December 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač M. PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA [Doctoral thesis]. Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2023 [cited 2024 December 28] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

M. Lukač, "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA", Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Humanities and Social Sciences, Rijeka, 2023. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitlePRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
Title (english)APPLICATION OF THE PSYCHOPATHY CHECKLIST-REVISED IN THE CROATIAN JUDICIAL AND HEALTH SYSTEM – A PHILOPOSHICAL ANALYSIS
AuthorMatija Lukač
MentorLuca Malatesti (mentor)
MBZ: 308096
MentorVesna Šendula-Jengić (komentor)
Committee memberFilip Čeč (predsjednik povjerenstva)
Committee memberMarko Jurjako (član povjerenstva)
Committee memberNadica Buzina (član povjerenstva)
GranterUniversity of Rijeka
Faculty of Humanities and Social Sciences
Rijeka
Defense date and country2023, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Interdisciplinary Humanistic Studies
Universal decimal classification
(UDC)		13 - Philosophy of mind and spirit. Metaphysics of spiritual life. The occult
Abstract
Ova disertacija donosi filozofsku analizu prednosti i nedostataka potencijalne implementacije Revidirane liste simptoma psihopatije (dalje u tekstu PCL-R), mjernoga instrumenta psihopatije (vrste antisocijalnog poremećaja ličnosti), autora Roberta Harea, u sferu hrvatskoga pravnoga i zdravstvenog aparata. Navedeni instrument opisuje konstrukt koji tvore pojedinci s antisocijalnim i kriminalnim namjerama uz karakterističan profil ličnosti koji uključuje impulzivnost, kao i deficit emocionalnoga te empatijskog rezoniranja. Argumentiram da PCL-R treba biti uveden u hrvatski pravni i zdravstveni sustav kao dopunski alat postojećim mjernim instrumentima. Preciznije, posrijedi je rafiniraniji instrument detekcije specifične kategorije antisocijalnih pojedinaca, predikcije antisocijalnoga ponašanja i recidivizma u odnosu na aktualno upotrebljavanu klasifikaciju DSM-a (antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD)), odnosno klasifikaciju MKB-a (asocijalni poremećaj ličnosti (APD)). Nadalje, PCL-R potiče globalni razvoj znanstvene paradigme koja uvelike doprinosi važnomu razvoju istraživanja funkcionalnih, neuroloških, pa čak i genetskih osobitosti psihopata. Stoga bi potencijalno usvajanje takvoga mjernog instrumenta omogućilo prijenos i integraciju znanstvenih spoznaja u klinički relevantne institucije. Argumentiram da unatoč uvriježenomu kliničkom pesimizmu o psihopatiji znanstvene spoznaje i konceptualna pojašnjenja povezana s uporabom PCL-R-a nude optimističniji pogled na tretman i ophođenje sa psihopatskim pojedincima. Ističem da se PCL-R ne može upotrebljavati za isključivanje pojedinaca iz procesa kaznene odgovornosti. Zapravo, tvrdit ću da su psihopati, usprkos bitnim kognitivnim i ponašajnim odstupanjima, čije je ishodište neurološka disfunkcionalnost, kazneno odgovorni pojedinci. Jednako tako, apostrofiram stigmatizaciju kao opasnost koju sa sobom nosi potencijalna implementacija PCL-R-a. Posljedično ističem da je riječ o konstruktivnome alatu koji opravdava svoje uvođenje u hrvatsku pravnu i zdravstvenu praksu kao dopunski alat.
Abstract (english)
This dissertation investigates, from a conceptual philosophical perspective, whether and how to introduce in the Croatian judicial and health system, the Psychopathy Checklist-Revised (from now on PCL-R), a measure of psychopathy, a type of antisocial personality disorder, developed by Robert Hare. This measure describes a construct that characterizes individuals with antisocial and criminal tendencies, and a typical personality profile that involves impulsivity, and diminished emotional and empathic responses. I argue that PCL-R should be adopted in Croatia as a valid supplement to currently adopted measures. It offers a more refined instrument for the detection of a specific group of individuals with antisocial personalities, and the prediction of antisocial behavior and recidivism, than the current measures of ASPD, that is based on the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders and APD, that is based on the International Classification of Diseases. Moreover, PCL-R has determined an internationally impactful scientific paradigm, that has enabled the vigorous investigation of functional, neural, and even genetic peculiarities of psychopaths. Thus, the adoption of this measure would enable the translation and use of this scientific information in relevant institutional practices. In particular, I will argue that, despite the tradition of therapeutic pessimism, scientific advancements and conceptual clarification authorise a more optimistic outlook on the possibility of intervention and management. I maintain that PCL-R should not be used as a ground for criminal exculpation. I argue that psychopathic individuals, despite significant cognitive and behavioral peculiarities, that seem to depend on neurological ones, should not be held unaccountable for their crimes based on this condition alone. I also highlight the dangers of stigmatization that this diagnosis brings. Consequently, I emphasize that it is a constructive tool that justifies its introduction into Croatian legal and health practice as a supplementary tool.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:186:808456
Promotion2023-03-13
Study programmeTitle: Postgraduate doctoral study programme Philosophy and Contemporaneity
Study programme type: university
Study level: postgraduate
Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2023-03-23 14:00:10