Radom će se pojasniti pojam narodne ili alternativne medicine unutar kulture koja implicira antropološke i sociološke odrednice. Ako je kultura važan čimbenik u stvaranju kulturnog identiteta kao identiteta grupe, u smislu nove forme identifikacije, u ovom kontekstu rad govori o dijelovima društva koji koriste dostignuća znanstvene medicine u očuvanju zdravlja i o dijelovima društva koji koriste alternativnu medicinu u očuvanju osobnog zdravlja. Zbog neusklađenosti definicija pojmova narodne i/ili alternativne medicine raznih autora teško je odrediti pojmovnu razliku između narodne i alternativne medicine pa se za potrebe ovog rada ti pojmovi koriste kao sinonimi. Raspravlja se paradoks koji nastaje razvojem društva, kulture u korištenju narodne ili alternativne medicine koja je bila vezana uz siromašan način života, uz narodnu kulturu. Brenko, Dugac i Randić (2002) tvrde temeljem istraživanja da se danas ruralno stanovništvo radije liječi kod službenih liječnika. Znanstvena medicina koja je bila privilegija elitne kulture, bogatijeg dijela stanovništva, razvojem društva postaje dostupna širokoj masi i narodnoj kulturi, a elitnom, skupljom medicinom postaje alternativna ili narodna medicina što se dokazuje provedenim istraživanjem izabrane literature i ispitivanjem mrežnim upitnikom odabrane populacije.