Abstract | Temeljni ciljevi ovoga rada bili su utvrditi stavove odgojitelja i nastavnika prema uključivanju djece i učenika s oštećenjem sluha u redovne odgojno-obrazovne ustanove, analizirati stavove odgojitelja i nastavnika prema uključivanju djece i učenika s oštećenjem sluha u redovne odgojno-obrazovne ustanove u relaciji sa spolom, dobi, godinama radnog staža i poznavanjem zakonske regulative o odgoju i obrazovanju djece i učenika s posebnim potrebama te utvrditi razlike između odgojitelja u redovnim predškolskim ustanovama i nastavnika u redovnim osnovnoškolskim ustanovama grada Rijeke u stavovima prema uključivanju djece i učenika s oštećenjem sluha u redovne odgojno-obrazovne ustanove. Faktorskom analizom određena je konstruktna valjanost i dimenzije konstruirane skale, dok su hipoteze testirane deskriptivnom, korelacijskom i diferencijalnom metodom. U istraživanju su sudjelovali odgojitelji i nastavnici predškolskih i osnovnoškolskih ustanova grada Rijeke, sjedišta Primorsko-goranske županije. Istraživanju se odazvalo ukupno 202 ispitanika, od kojih je 102 (50,2%) ispitanika odgojiteljske profesije, dok je njih 101 (49,8%) nastavničke profesije. U svrhu prikupljanja podataka korišten je anketni upitnik od dvije varijante - jedna za odgojitelje i jedna za nastavnike, a bio je sačinjen su od istih varijabli čija je razlika je bila samo u korištenju terminologije s obzirom na ciljanu populaciju: odgojitelj – dijete/djeca; nastavnik – učenik/učenici, odgoj-poučavanje. Upitnik je imao tri dijela kojim su se ispitivale sociodemografske karakteristike odgojitelja i nastavnika, upoznatost odgojitelja i nastavnika sa zakonskom regulativom vezanom za predškolski/osnovnoškolski odgoj i obrazovanje djece/učenika s posebnim potrebama i stavovi na Skali stavova prema uključivanju djece i učenika s oštećenjem sluha u redovne odgojno-obrazovne ustanove (SUOS).
Odgojitelji i nastavnici iskazuju gotovo potpuno slaganje s tvrdnjama koje se odnose na dimenziju potrebe podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha, kao i s tvrdnjama koje se odnose na dimenziju socijalizacijske prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha i korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha. Odgojitelji i nastavnici se gotovo u potpunosti ne slažu s tvrdnjama koje se odnose na dimenziju negativnog utjecaja uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha. Vidljiva je povezanost između socijalizacijske prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha i negativnog utjecaja uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha te također između korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha i negativnog utjecaja uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha. Rezultati ukazuju i na povezanost između socijalizacijske prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha i potrebe podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha, kao i između socijalizacijske prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha i korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha. Povezanost je vidljiva i između potrebe podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha i korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha.
Utvrđena je statistički značajna razlika po pitanju potrebe podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha s obzirom na spol, prema kojoj žene značajno više smatraju potrebnim podršku edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha. Istraživanjem je također utvrđeno kako ne postoji statistički značajna povezanost između dobi i radnog staža odgojitelja i nastavnika te bilo koje od četiri promatrane dimenzije stavova prema socijalizacijskoj prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha, potrebi podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha, korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha i negativnog utjecaja uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha. Većinski dio odgojitelja i nastavnika nije upoznat sa zakonskom regulativom vezanom za predškolski/osnovnoškolski odgoj i obrazovanje djece/učenika s posebnim potrebama te nema statistički značajne razlike između tih skupina u odnosu na stavove prema socijalizacijskoj prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha, potrebi podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha, korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha i negativnog utjecaja uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha. Odgojitelji u većoj mjeri pridaju važnost socijalizacijskoj prednosti uključivanja djece i učenika s oštećenjem sluha, potrebi podrške edukacijskog rehabilitatora za uspješno uključivanje djece i učenika s oštećenjem sluha kao i korisnosti stručne službe u inkluziji djece i učenika s oštećenjem sluha. Doprinos ovog rada je u upućivanju na dalju edukaciju odgojitelja, a osobito nastavnika o odgojno-obrazovnom uključivanju djece/učenika s oštećenjima sluha kao i pružanju edukacijsko-rehabilitacijske i stručne podrške u procesima inkluzije. O navedenom su potrebna daljnja istraživanja. |
Abstract (english) | The main objectives of this study were to determine the attitudes of preschool educators and elementary school teachers towards the inclusion of children and students with hearing impairments in regular educational institutions, to analyze the attitudes of preschool educators and elementary school teachers towards the inclusion of children and students with hearing impairments in regular educational institutions in relation to gender, age, years of service as well as knowledge of the legislation related to preschool/elementary education of children/students with special needs, and to identify differences between educators in regular preschools and teachers in regular elementary schools of the city of Rijeka in attitudes towards the inclusion of children and students with hearing impairments in regular upbringing educational institutions. Factor analysis determined the construct validity and dimensions of designed scale, while the hypotheses were tested with descriptive, correlation and differential method. |