diplomski rad
Jezične koncepcije riječke i zagrebačke filološke škole

Mateja Fumić (2015)
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za kroatistiku
Podaci o radu
NaslovJezične koncepcije riječke i zagrebačke filološke škole
AutorMateja Fumić
Voditelj/MentorDiana Stolac (mentor)
Sažetak rada
U Hrvatskoj su u 19. stoljeću djelovale četiri filološke škole: riječka, zagrebačka, zadarska i hrvatski vukovci. Zagrebačku je školu predvodio Adolfo Veber Tkalčević, riječku školu Fran Kurelac, zadarsku Ante Kuzmanić, a hrvatske vukovce Tomo Maretić, Franjo Iveković te Ivan Broz. Na temelju jezične analize polemika, programatskih tekstova te ostalih jezikoslovnih djela Frana Kurelca i Adolfa Vebera Tkalčevića (Recimo koju, Kako da sklanjamo imena? Mulj govora, Fluminensia, Brus jezika, O našem pravopisu, Obrana njekoliko tobožnjih barbarizamah, Zagrebačka škola) utvrdili smo fonološke, morfološke, sintaktičke tvorbene i leksičke razlike jezičnih koncepcija dviju filoloških škola. Također, osvrnuli smo se na pravopisna razilaženja ovih dviju jezičnih koncepcija ustvrdivši i primjerima potkrijepivši kako su obje škole naklonjene morfonološkome pravopisu. Zagrebačka je škola Brusom jezika označila pobjedu nad riječkom filološkom koncepcijom te je, nastavljajući s ilirskom tradicijom, utvrdila štokavsko narječje kao osnovu hrvatskome standardu, ne zazirući ni od čakavštine ili kajkavštine. Naposljetku, kada se proučavaju filološke škole hrvatskoga 19. stoljeća, nezaobilazno je pitanje leksičkoga posuđivanja. I dok Kurelac oštro brani svoje purističke težnje, Veber je liberalniji po tom pitanju te se u svojim idejama približava pojmu elastične stabilnosti koji će u 20. stoljeću detaljnije definirati Ljudevit Jonke.
Ključne riječihrvatski jezik hrvatski jezik u 19. stoljeću filološke škole riječka filološka škola zagrebačka filološka škola Fran Kurelac Adolfo Veber Tkalčević
Naslov na drugom jeziku (engleski)Linguistic Concepts of Rijeka and Zagreb Philological School
Povjerenstvo za obranuMarija Turk
Diana Stolac
Silvana Vranić
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Ustrojstvena jedinica niže razineOdsjek za kroatistiku
MjestoRijeka
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Opće jezikoslovlje (lingvistika)
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaHrvatski jezik i književnost (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički, opći kroatistički, knjižničarstvo
Smjernastavnički
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra edukacijehrvatskog jezika i književnosti
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.educ.philol.croat.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-07-13
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
In 19th century Croatia, there were four philological schools – the ones that operated in Rijeka, Zagreb and Zadar and Croatian Vukovites. Zagreb Philological School was led by Adolfo Veber Tkalčević, Rijeka Philological School by Fran Kurelac, Zadar Philological School by Ante Kuzmanić, whereas leaders of the Croatian Vukovites were Tomo Maretić, Franjo Iveković and Ivan Broz. Based on the linguistic analysis of debates, programmatic texts and other linguistic works authored by Fran Kurelac and Adolf Veber Tkalčević (Recimo koju, Kako da sklanjamo imena? Mulj govora, Fluminensia, Brus jezika, O našem pravopisu, Obrana njekoliko tobožnjih barbarozamah, Zagrebačka škola), we have defined phonological, morphological, syntactic, word formation and lexical differences between the linguistic concepts of the two philological schools. Also, having analysed orthographical differences between the two linguistic concepts, we came to the conclusion that both schools were more inclined toward the morphonological orthography, which we have substantiated with examples. With linguistic work under the title Brus jezika, Zagreb Philological School marked a victory against Rijeka Philological School and, continuing the Illyrian tradition, established the Shtokavian dialect as base for the standard Croatian without belittling the Chakavian or the Kajkavian dialect. Finally, when one studies the 19th century Croatian philological schools, the question of lexical borrowing becomes unavoidable. While Kurelec fiercely defends his purist tendencies, Veber is more liberal in that regard, approaching the concept of elastic stability, which will be defined in more detail by Ljudevit Jonke in the 20th century.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)Croatian language Croatian language in the 20th century philological schools Rijeka philological school Zagreb philological school Fran Kurelac Adolfo Veber Tkalčević
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:322664
PohranioAleksandra Moslavac