diplomski rad
Maksimizacija, žaljenje i donošenje odluka

Danijel Turkan (2015)
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za psihologiju
Podaci o radu
NaslovMaksimizacija, žaljenje i donošenje odluka
AutorDanijel Turkan
Voditelj/MentorIgor Bajšanski (mentor)
Sažetak rada
U moderno doba ljudi moraju donositi više odluka nego ikada i suočeni su sa sve većim izborom dostupnih opcija, bilo da se radi o izboru fakulteta ili karijere, ili o izboru jednostavnih, svakodnevnih stvari poput prehrambenih proizvoda. Stoga ne čudi sve veći interes psihologa za područjem psihologije odlučivanja i proučavanjem procesa koji se događaju tijekom donošenja odluka. Jedan od bitnijih konstrukata u psihologiji odlučivanja je maksimizacija, koja se često definira kao pristup odlučivanju s ciljem odabira najbolje moguće odluke u određenoj situaciji. Uz nju je usko vezano žaljenje, više ili manje bolno kognitivno i emocionalno stanje prouzročeno gubitkom, nedostatkom, ograničenjem ili pogreškom. Ciljevi istraživanja bili su ispitati povezanost između maksimizacije, žaljenja, vremena odlučivanja i zadovoljstva donesenim odlukama te ispitati razlike između uvjeta s većim i manjim brojem ponuđenih opcija, kao i prevesti na hrvatski jezik te ispitati faktorsku strukturu i psihometrijske karakteristike Skale maksimizacije i Skale žaljenja. U istraživanju je sudjelovalo 100 studenata sa Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Zagrebu, od čega 78 ženskog i 22 muškog spola, dok je raspon dobi bio od 19 do 28 godina. Istraživanje se sastojalo od upitničkog i eksperimentalnog dijela. U prvome dijelu ispitanici su ispunjavali prevedenu Skalu maksimizacije i Skalu žaljenja Schwartza i suradnika te odgovarali na 6 tvrdnji vezanih uz putovanja i odlučivanje koje je autor sam konstruirao, dok su u drugome dijelu donosili odluku o najpoželjnijim destinacijama za putovanje među ponuđenima, pri čemu je polovica ispitanika na raspolaganju imala 30 opcija, a druga polovica samo 6 opcija. Pokazalo se da je maksimizacija u pozitivnoj korelaciji sa žaljenjem, a u negativnoj sa zadovoljstvom izborom destinacija i donesenim odlukama. Osim toga, pozitivno je povezana i s vremenom odlučivanja o najpoželjnijoj i drugoj najpoželjnijoj destinaciji, ali samo u uvjetu sa 6 opcija. Ispitanici koji su imali veći broj opcija na raspolaganju u prosjeku su bili zadovoljniji izborom destinacija i trošili više vremena na donošenje odluke o najpoželjnijoj destinaciji, no manje vremena za procjenu pojedinačnih opcija.
Ključne riječimaksimizacija žaljenje zadovoljstvo donesenim odlukama vrijeme odlučivanja
Naslov na drugom jeziku (engleski)Maximization, Regret and Decision Making
Povjerenstvo za obranuDražen Domijan
Igor Bajšanski
Domagoj Švegar
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet u Rijeci
Ustrojstvena jedinica niže razineOdsjek za psihologiju
MjestoRijeka
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Socijalna psihologija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPsihologija (jednopredmetni)
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra psihologije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. psych.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-03-31
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
Nowadays people have to make decisions more often than ever and they are faced with a growing choice, whether is it the choice of education, career or simple, everyday things like groceries. Because of that, it is not unusual that psychologists are getting more interested in psychology of decision making and processes that occur during the decision making. One of the most important constructs in psychology of decision making is maximization, which is often defined as the approach to decision making with a goal to choose the best possible option in a certain situation. It is closely connected with regret, defined as a more or less painful cognitive and emotional state of feeling sorry for losses, shortcomings, limitations or mistakes. Decision time is also one of important variables in this study. The main aim of the study was to examine the relationship among maximization, regret, desicion time and satisfaction with decisions about the most attractive destinations. The second aim was to examine the difference between condition with a bigger and condition with a smaller array of options. The last aim was to translate Maximization Scale and Regret Scale to Croatian language and examine their factor structure and psychometric characteristics. A hundred students from the University of Rijeka and the University of Zagreb participated in this study. Among them, there were 78 female and 22 male students. The age range was between 19 and 28 years. The study consisted of two parts. First, the participants completed the translated version of Maximization Scale and Regret Scale (Schwartz et al., 2002) and then they answered the 6 items about travelling and decision making which were constructed by the author of this paper. The second part was experimental and participants had to make decisions about the most attractive destinations for travelling among offered ones. There was an array of 30 options in the first condition and only 6 options in the second one. Maximization is in a positive correlation with regret and in a negative correlation with satisfaction with the choice of destinations and satisfaction with decisions. It is also positively correlated with the most attractive destination's and the second most attractive destination's decision time, but only in case when participants had only 6 options. Participants who were in the condition with more options had longer decision time on average, but shorter average time per option.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)maximization regret satisfaction with decisions decision time
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:949559
PohranioAleksandra Moslavac