Ljudi u društvu međusobno komuniciraju na brojne načine. Neki su oblici komunikacije pravedna razmjena podataka i činjenica, dok su neki oblici komunikacije egoističniji jer su uvjerljivi. Uvjerljivošću pojedinci traže stimulaciju i utječu na postupke i stavove drugih te tako mogu promijeniti situaciju u svoju korist. Postoji bezbroj načina za poticanje komunikacije, a najbitniji od njih je riječ. Činjenica je da pisana komunikacija, odnosno napisana riječ, ima posebnu značajku, u smislu da je to je opipljivo snimanje misli, uvjerenja i ideja. Pisanje je razboritija i promišljena verzija verbalne komunikacije. U pisanju pažljivije biramo riječi nego u govoru. Reklamna industrija svjesna je te činjenice te, koristeći se jezikom i pismom, otvara vrata oglašivačkoj manipulaciji. Koristi brojne tehnike kako bi stvorila lažne potrebe i odvukla čovjeka od stvarnih socijalnih i kulturnih sadržaja. Cilj mojega rada prikazati je kako jezik kojim se svakodnevno koristimo može postati izuzetno moćno oruđe koje mijenja stavove, mišljenja te naposljetku i ponašanja ljudi (potrošača) u korist reklamne industrije. Povijesni prikaz reklama pokazat će postojanost reklama tisućama godina i njihovu neizbježnu društvenu prisutnost. Također, prikazat ću metode i strategije kojima se reklamna industrija koristi kako bi stvorila dobrog i vjernog potrošača koji zadovoljava umjetno stvorene potrebe. Dakle, rad će se baviti proučavanjem motivacije i ponašanja potrošačkog društva te jezičnom manipulacijom oglašivačke industrije.