Naslov Uloga percepcije budućnosti i roditeljskih ponašanja u depresivnosti mladih na prijelaznim obrazovnim razdobljima
Naslov (engleski) The Role of Future Time Perspective and Parenting Behaviors in Youth Depression and at Educational Transition
Autor Nives Lukač
Mentor Sanja Smojver-Ažić (mentor)
Član povjerenstva Ivanka Živčić-Bećirević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sanja Smojver-Ažić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Tamara Martinac-Dorčić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju) Rijeka
Datum i država obrane 2019-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Obrazovni prijelazi normativni su životni događaji koji iziskuju prilagodbu te mogu kod određenog broja mladih izazvati teškoće i potaknuti razvoj internaliziranih problema, odnosno razvoj depresivnih simptoma. Mladi podložni razvoju depresivnih simptoma viših su razina ranjivosti uslijed raznih osobnih ili okolinskih faktora. Jedan od važnih okolinskih faktora je ponašanje roditelja, dok je kognicija pojedinca značajan osobni faktor. Ovim se istraživanjem nastojala ispitati uloga majčine i očeve emocionalne topline i podrške autonomiji kao mogućih zaštitnih čimbenika te uloga percepcije budućnosti u objašnjenju depresivnosti djevojaka i mladića na obrazovnom prijelazu. U istraživanju su sudjelovali maturanti dviju gimnazija iz Varaždina i Rijeke, njih 187 (118 djevojaka) prosječne dobi 18,11 godina. Primijenjeni su sljedeći upitnici: Upitnik percipiranog roditeljskog stila, Skala percipirane roditeljske podrške autonomiji, Skala percepcije budućnosti i Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa. Rezultati istraživanja pokazuju kako djevojke na obrazovnom prijelazu izvještavaju o višim razinama depresivnih simptoma u odnosu na mladiće, dok ne postoje razlike između djevojaka i mladića u načinu na koji percipiraju majčina i očeva ponašanja. Na dimenzijama roditeljskog ponašanja zasebno je ispitana uloga majke i oca u objašnjenju depresivnosti djevojaka i mladića. Dobivena je negativna povezanost majčine i očeve emocionalne topline s depresivnošću djevojaka. Pritom djevojke čiji su roditelji pokazivali više ljubavi i nježnosti izražavaju manje depresivnih simptoma. Također, depresivnost djevojaka negativno je povezana s očevom podrškom autonomiji pri čemu podrška autonomnom ponašanju od strane oca doprinosi objašnjenju depresivnih simptoma neovisno od ostalih ispitivanih varijabli. Očeva podrška autonomiji pozitivno je povezana s otvorenom percepcijom budućnosti koja negativno korelira s depresivnošću. Percepcija budućnosti ima medijacijsku ulogu u odnosu očeve podrške autonomiji i depresivnosti. Podrška autonomiji od strane oca vodi pozitivnijim očekivanjima djevojaka o budućnosti te posljedično nižim razinama depresivnih simptoma. Unatoč određenim ograničenjima istraživanja potvrđene su generalne pretpostavke o spolnim razlikama u depresivnosti, različitoj ulozi roditeljskih ponašanja te medijacijskoj ulozi percepcije budućnosti u depresivnosti mladih na obrazovnom prijelazu.
Sažetak (engleski) Educational transitions are normative life events that require adjustment. They can cause difficulties in a number of young people and stimulate the development of internalized problems, that is, the development of depressive symptoms. Young people that are susceptible to developing depressive symptoms have higher levels of vulnerability due to various personal or environmental factors. One of important environmental factors is parenting behavior, while individual cognition is a significant personal factor. This study endeavor to examine the role of mother’s and father’s emotional warmth and autonomy support as possible protective factors, and the role of future time perception in explaining girls’ and boys’ depression at the educational transition. High school graduates from Varazdin and Rijeka participated in the study, 187 of them (118 girls) on average 18.11 years old. The following questionnaires were applied: My Memories of Upbringing, Perceived Parental Autonomy Support Scale, Future time perception, and Depression, Anxiety, Stress Scale.
The results of the study show that girls on the educational transition report higher levels of depressive symptoms than boys, while there are no differences between girls and boys in the way they perceive their mother’s and father’s behaviors. The dimensions of parental behavior were examined separately for the role of the mother and the father in explaining the depressive symptoms of girls and boys. A negative association of mother’s and father’s emotional warmth with girls’ depression was obtained. Girls whose fathers and mothers showed more love and tenderness expressed less depressive symptoms. Also, girls’ depression is negatively correlated with their father’s autonomy support. Fathers’ support for autonomous behavior contribute to the explanation of depressive symptoms independently of the other variables examined. In addition, fathers’ autonomy support is positively associated with an open perception of the future that negatively correlates with depression. The future time perception plays a mediating role in explaining the relationship between the fathers’ autonomy support and depression. Support for autonomous behavior by the father leads to more positive expectations of the girls about the future and consequently lower levels of depressive symptoms. Despite certain limitations of the research, general assumptions about gender differences in depression, the different role of parenting behaviors, and the mediating role of future time perception in explaining the relationship between the fathers’ autonomy support and youth depression at the educational transition were confirmed.
Ključne riječi
roditeljska podrška autonomiji
emocionalna toplina
percepcija budućnosti
depresivnost
obrazovni prijelaz
Ključne riječi (engleski)
parental autonomy support
emotional warmth
future time perception
depression
educational transition
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:671335
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-21 12:38:41