prikaz prve stranice dokumenta Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja
  Preuzmi
PDF 1.13 MB
diplomski rad
Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja
2020. urn:nbn:hr:186:320160
Kožić, Sara
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Kožić, S. (2020). Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja (Diplomski rad). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

Kožić, Sara. "Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

Kožić, Sara. "Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja." Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

Kožić, S. (2020). 'Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja', Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 25.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

Kožić S. Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja [Diplomski rad]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2020 [pristupljeno 25.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

S. Kožić, "Misinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja", Diplomski rad, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:320160
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovMisinformacijski efekt: teorija praćenja izvora i subjektivne procjene kvalitete sjećanja
Naslov (engleski)Misinformation Effect: Source Monitoring Framework and Metacognitive Judgments
AutorSara Kožić
MentorIgor Bajšanski (mentor)
Član povjerenstvaDražen Domijan (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIgor Bajšanski (član povjerenstva)
Član povjerenstvaValnea Žauhar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Rijeka
Datum i država obrane2020-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Misinformacijski efekt podrazumijeva utjecaj kojeg izmijenjene naknadne informacije o nekom prethodnom događaju mogu imati na kasnije svjedočenje očevidaca o tom originalnom događaju. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati ulogu aktiviranih dualnih procesa pri nadgledanju izvora odnosno u povećanju ili smanjenju pogrešaka atribucije izvora naknadnih informacija informacijama originalnog događaja. Osim toga, analizirana je i fenomenološka perspektiva sjećanja u obliku subjektivnih procjena sigurnosti u vjerodostojnost svjedočenja ispitanika. 160 ispitanika mlađe odrasle dobi sudjelovalo je u online eksperimentu gdje su prvo gledali video koji prikazuje stvarni događaj pljačke u trgovini, potom čitali sažetak s točnim ili namjerno izmijenjenim informacijama o osam kritičnih detalja iz videa uz aktivirano analitičko ili intuitivno mišljenje te rješavali test pamćenja o detaljima iz videa. Pronađen je značajan efekt indukcije lažnih naknadnih informacija na izvedbu na testu pamćenja: ispitanici koji su čitali lažne naknadne informacije (neovisno o aktiviranom stilu mišljenja) značajno su više griješili pri atribuiranju informacija koje su pročitane u tekstu i informacija koje su originalno viđene u videu. Isto tako, ova grupa kod koje je pronađen značajan misinformacijski efekt imala je značajno više maksimalnih procjena sigurnosti u točnost svojih krivih odgovora od grupe koja je čitala točne naknadne informacije, ali nije dobivena značajna razlika u procjenama sigurnosti za točne i netočne odgovore unutar grupe pod misinformacijskim efektom. Čimbenici koji mogu biti odgovorni za ovakve rezultate jesu neuspješna aktivacija različitih stilova procesiranja informacija i specifičan test doziva informacija koji omogućava zaključivanje na temelju blažih kriterija poput poznatosti. Značajan misinformacijski efekt može se objasniti većom dostupnošću misinformacije u odnosu na originalne informacije u fazi doziva i zbog eksperimentalnih uvjeta koji ne angažiraju ispitanike u metakognitivno zahtjevniju inspekciju pohranjenih informacija. Specifične procjene sigurnosti u točnost odgovaranja objašnjene su iz perspektive percipiranog konflikta pri generiranju odgovora i neznačajnih fenomenoloških razlika za pohranjena točna i lažna sjećanja. Točnost mentalne rekonstrukcije događaja veoma je labilan i o uvjetima doziva ovisan proces: ovakve spoznaje o konstruktivnosti ljudskog pamćenja dio su psihologije koji bi trebao koristiti pravosuđu u boljoj predikciji i prevenciji potencijalnih pogrešaka u svjedočenju očevidaca.
Sažetak (engleski)
Falsely remembering an event that one has witnessed as a result of encoding false postevent information about the event mentioned is known as misinformation effect. The goal of this study was to investigate whether it's possible to reduce the misinformation effect with dual processes and source monitoring manipulations as well as to analyze confidence judgements given to true and false recognitions of originally presented information. One hundred and sixty young adults participated in the online experiment that consisted of 3 phases: watching a video depicting a real robbery, reading a text describing the robbery shown in the video and a recognition test that required from the participants to recall details presented in the video only. Participants either read the text with all true or 8 altered misinformations and with difficult or easy to read font letter that is consifered to activate either analytical or intuitive mode of processing. The misinformation effect was expected to be found only in the group of subjects who read the text containig false informations and had activated the intuitive mode of processing. The results showed only the type of narrative main effect: subjects in the misinformation group (regardless of font fluency) were worse in accurately rejecting misinformation in the recognition test. Also, when compared with the subjects who read the text containing only true information, these misinformed subjects were more confident in the accuracy of their false recognitions of misinformation. However, no significant difference was found when analysing the confidence judgements of correct rejection and false acceptance of misinformation given by the misinformed subjects. The factors that could have affected these results are inefficiency of a method used to activate the mode of processing (font fluency) and the type of recall test used: recognition not preventing subjects from accepting a less strict criterion when answering (for example, judgements can be based on the feelings of familiarity). Confidence judgements were explained as a result of percieved cognitive conflict while generating answers and from a point of view of phenomenology of true and false memories. Mentally reconstructing an event is highly dependent of environmental cues and this should be taken into account by judiciary while trying to predict and prevent the false eyewitness testimony of a real crime.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:320160
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-01-27 13:04:01