U ovom se radu na temelju snimljenog ogleda govora žele prikazati alijetetne i alteritetne značajke govora Draganića, mjesta u blizini rijeke Kupe udaljenog petnaestak kilometara od Karlovca (južno), otprilike isto toliko od Ozlja i Krašića (zapadno) te desetak od Jastrebarskog (sjeverno). Tako se Draganić, prema Karti kajkavskog narječja Mije Lončarića iz knjige Kajkavsko narječje (1996., 200. str.) draganićki je govor dio plješevičkoprigorskog dijalekta kajkavskog narječja što će se pokušati prikazati na usporedbe literature o povijesnom razvoju hrvatskoga jezika, kajkavskog narječja općenito te plješevičkoprigorskog dijalekta i snimljenog ogleda govora u trajanju od 25 min i 18 sek. Ispitanik je bio Petar Ivančak, rođen 1923. godine. U prvom, uvodnom, nabrojane su značajke prema svojim razlikovnim ulogama, u tom su djelu ukratko objašnjeni pojmovi alijetet i alteritet. Upravo oni presudni za svrstavanja kojega govora u određeni dijalekt unutar istog narječja. Sljedeće je poglavlje naslovljeno Kajkavsko narječje u kojem će se dati kratak pregled osnovnih značajki kajkavskog narječja (povijesni razvoj, proučavanja kaj. narječja kroz povijest, alijetetne i alteritetne značajke bez obzira javljaju li se u draganićkom govoru i sl.). Nakon općenitog prikaza kajkavskog narječja, prikazat će se plješevičkoprigorski dijalekt i njegove alijetetne i alteritetne značajke. Značajke prikazane u ovom poglavlju temelje se na govoru snimljenom u sklopu terenskog istraživanja. Unutar se tog poglavlja govori o fonologiji draganićkog govora (vokalizam, konsonantizam i akcentuacija), ali i morfologiji draganićkog govora, ali samo onoliko koliko je obuhvaćala tema rada (alijeteti i alteriteti draganićkog govora). U Zaključaku se daje sinteza prethodnih dijelova; u njemu se s obzirom na snimljeni govor i podataka iz literature objašnjava zašto je draganićki govor doista i dio plješevičkoprigorskog dijalekta kajkavskog narječja. Na samom se kraju nalaze prilozi koji se sastoje od zapisanog snimljenog govora te karta kajkavskog narječja Mije Lončarića.