U završnom radu riječ je o plaži Zrće, koja svake godine privlači sve veći broj ljudi iz cijeloga svijeta na otok Pag, i kulturnoj baštini otoka. Naime, glavno pitanje koje se proteže kroz cijeli rad je je li kulturna politika koja se provodi na Zrću doprinjela očuvanju kulturne baštine te potpomogla cjelokupnom razvoju kulturnog života na Pagu ili je preuzela sav fokus te se Novalja pretvorila u glavno odredište za mlade ljude koje ne zanima ništa osim partyjanja. Kako bismo mogli primjeniti teorije kulturnih politika na studiju, slučaj Zrća, bilo je potrebno definirati i navesti kulturne politike. Nadalje, rad sadrži detaljan opis kulturne baštine same po sebi te paralelni opis iste za slučaj otoka Paga. Obzirom na popularnost Zrća, pogotovo tijekom ljetne sezone, nerijetko mediji vrve naslovima vezanim za tu temu. Upravo iz tog razloga rad sadrži poglavlje posvećeno menadžmentu u kulturi, kao i primjenu pojmova clubbing turizam, kulturni turizam te objašnjenje festivala kao suvremenog oblika difuzije kulture. Kako bi lakše došla do zaključka provedena je kratka anketa od svega nekoliko pitanja među mladima u rasponu 22 - 25 godina gdje je okvirno provjereno njihovo mišljenje o ovoj popularnoj plaži i njihovim iskustvima tamo. Dakle, zaključak rada temelji se na teorijskom istraživanju, izvorima iz medija te kratkoj anketi. Doneseni zaključak je da Zrće sa sobom donosi neke nove oblike kulture iako se na prvi pogled tako ne čini. Bez obzira na ubrzani život otoka tijekom sezone, kulturna baština ovog otoka ne pati. Iako se čini da mladi ljudi imaju jedan jedini cilj posjeta bilo kojem mjestu, a to je isključivo zabava, anketa pokazuje da mladi ipak vole posjetiti važne spomenike, građevine, osjetiti kulturu mjesta uz pomoć nečeg autohtonog... Drugim riječima, mladi također velikim djelom sudjeluju u očuvanju kulturne baštine, ali isto tako doprinose razvoju nekih novih oblika difuzije kulture.