Cilj ovog diplomskog rada je pokazati kako lažne vijesti utječu na razvoj primarnih ljudskih sposobnosti (definirane u sklopu teorijskog sklopa pristupa sposobnosti) te koje se mjere trebaju poduzeti da bi se smanjio njihov štetan utjecaj. Rad je podijeljen u četiri glavna dijela: lažne vijesti, pristup sposobnosti, utjecaj lažnih vijesti na temeljne ljudske sposobnosti te regulacija lažnih vijesti. U prvom poglavlju naslovljenom Lažne vijesti objašnjena je terminologija, definirano je kako društvene mreže utječu na širenje lažnih vijesti, koji su razlozi i kako se šire. Drugo poglavlje fokusirano je na pristup sposobnosti te su u njemu objašnjene prednosti naspram drugih konkurentskih pristupa koji se fokusiraju na maksimiziranje sreće ili na pravednu raspodjelu resursa. Osim navedenog, detaljno je objašnjena odabrana teorija sposobnosti Marthe Nussbaum koja zahvaća značajne elemente dobrobiti. Treći dio objedinjuje prva dva dijela tako da pokazuje na koji način su teorija sposobnosti i lažne vijesti povezane, točnije, na koji način lažne vijesti utječu na tri od deset sposobnosti koje na svojoj listi navodi M. Nussbaum. Odabrane sposobnosti su: zdravlje, pripadnost i praktično rasuđivanje te se pomoću primjera navode negativni učinci lažnih vijesti na svaku od sposobnosti. Posljednji dio rada usredotočen je na načine pomoću kojih je moguće utjecati na širenje lažnih vijesti. Može se zaključiti da lažne vijesti negativno utječu na razvijanje primarnih ljudskih sposobnosti koje su važne za posjedovanje dobroga života, a to bi trebao biti valjani razlog za reguliranje širenja lažnih vijesti.