Cilj ovog rada je analizirati njemački sustav sekundarnog obrazovanja uz detaljniji opis njemačkih gimnazija i sistema provođenja matura. Intenzivniji razvoj sekundarnog sustava obrazovanja može se pratiti od druge polovice 19. stoljeća. Kroz 20. st. bile su prisutne brojne i česte promjene načina funkcioniranja sekundarnog obrazovanja, a današnji okvir obrazovnog sustava definiran je 1990., ujedinjenjem Istočne i Zapadne Njemačke. Tijekom 1990-ih nije se provodilo mnogo modernizacijskih reformi, što se pokazalo kroz loše rezultate na PISA istraživanju 2000. godine. Taj događaj danas se zove PISA shock. Njegove posljedice su brojne promjene kojima je obrazovanje unaprijeđeno pa loši rezultati nisu ponovljeni. Veliku važnost u njemačkom obrazovnom sustavu imaju gimnazije. Prije su bile rezervirane isključivo za imućne učenike, ali jedna od trenutnih njemačkih obrazovnih agendi je omogućiti svima jednake obrazovne prilike stoga je u zadnjih 30 godina evidentiran porast gimnazijskih učenika iz različitih socioekonomskih klasa. Obrazovanje u gimnazijama odvija se po dva modela, G8 ili G9, a završava polaganjem ispita mature. Njemačka matura nije standardizirana za cijelu državu, već je organizacija ispita u odgovornosti pokrajina. U ovom radu napravljena je sinteza obrazovnih praksi u Njemačkoj i sustava gimnazija, odnosno polaganja matura.