Ovaj je diplomski rad podijeljen u nekoliko dijelova. Uvodni dio sadrži temu ovoga rada, kratak pregled dosadašnjih istraživanja tvorbe riječi u hrvatskoj dijalektologiji, posebice u kajkavskom narječju, te cilj ovoga rada. Nakon uvoda slijedi poglavlje Smještaj i posebnosti naselja Vranojelje u kojem je opisan prirodan položaj Vranojelja te su opisana povijesna i kulturna obilježja bednjanskoga kraja. U poglavlju Jezične značajke mjesnoga govora Vranojelja unutar kajkavskoga narječja iznijeta je klasifikacija kajkavskoga narječja, zatim je opisana dijalektološka pripadnost mjesnoga govora Vranojelja te jezične značajke bednjansko-zagorskoga dijalekta i mjesnoga govora Vranojelja. Nadalje, slijedi poglavlje Tvorba riječi u hrvatskome standardnom jeziku u kojem su ukratko opisani tvorbeni načini, tj. sufiksalna, prefiksalna i prefiksalno-sufiksalna tvorba imenica. Navedeno poglavlje ukratko je opisano jer je tvorba riječi najčešće zanemarena u dijalektologiji, u kojoj se polazi od tih teorija. U ovom je radu najopsežnije poglavlje Derivacijska tvorba imenica u govoru Vranojelja. U navedenom su poglavlju razvrstane i objašnjene imenice mjesnoga govora Vranojelja s obzirom na to kojem tvorbenom načinu pripadaju, a tvorbeni načini oprimjereni su zapisom snimljenom na terenu. Nadalje, slijedi poglavlje Glasovne promjene pri derivacijskoj tvorbi imenica u kojem su opisane glasovne promjene do kojih dolazi na tvorbenim šavovima budućih izvedenica. U zaključku se navodi zastupljenost određenog tvorbenog načina te najčešće glasovne promjene koje se događaju na tvorbenom šavu imenica u sufiksalnom tvorbenom načinu. Na kraju se nalaze prilozi u kojima se nalazi snimljen korpus imenica mjesnoga govora Vranojelja u zapisanom obliku, karta kajkavskoga narječja Mije Lončarića te prikaz Vranojelja na karti Republike Hrvatske.