Rad se temelji na pregledu nacionalne integracije Hrvata na području Istre, popraćen Istarskim narodnim preporodom koji je nastao unutar čitaoničkog pokreta. Slijedi opis faza nacionalne integracije od početne faze, središnje faze te faze stagnacije i završne faze. Naveden je opis događaja političke borbe i pobjeda hrvatskih predstavnika na izborima za Carevinsko vijeće i jačanje nacionalne svijesti naroda koji je osjetio potrebu za javnim okupljanjima, a javna su okupljanja bila organizirana unutar tabora. Zatim, kako je došlo do osnivanja Družbe sv. Ćirila i Metoda čija je funkcija bila financiranje novih hrvatskih škola u Istri pa sve do otvaranja prve hrvatske gimnazije u Pazinu. Proces stagnacije je posljedica Prvog svjetskog rata i uspostavom nove talijanske uprave u Istri, a završna faza nacionalne integracije je doživjela svoj kraj pripajanjem novoj državi SFRJ. Nakon opisa slijedi uvid u čitaonički pokret koji je predstavljao glavni oslonac nacionalne borbe. Od najranijih pojava na europskom tlu; zatim njegov dolazak u Hrvatsku i na posljetku Istru. Istarski poluotok se po pitanju čitaoničkog pokreta puno više istaknuo od Hrvatskog teritorija. Iako je u Istru došao tek šezdesetih godina XIX. stoljeća, a u Hrvatsku već tridesetih godina XIX. stoljeća, Istra je na svom poluotoku raspolagala sa stotinjak čitaonica. Opisano je pet čitaonica u Kastvu, Puli, sv. Petru u Šumi, Pazinu i Cerovlju. Njihov razvoj i djelatnost bili su popraćeni u listu Naša sloga. Iz ovog lista je navedeno dosta primjera koji su obogatili ovaj rad.