prikaz prve stranice dokumenta Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca
  Preuzmi
PDF 397.59 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca
Klinička psihologija, 16 (2024), 1-2; 9-29. https://doi.org/10.21465/2023-KP-1-2-0001
Pokrajac-Bulian, Alessandra; Zaninović Jurjević, Teodora; Dvornik, Štefica; Vodopija-Krstanović, Irena; Ružić, Alen; Đurić, Katja

Citirajte ovaj rad

Pokrajac Bulian, A., Zaninović Jurjević, T., Dvornik, Š., Vodopija Krstanović, I., Ružić, A. i Đurić, K. (2024). Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca. Klinička psihologija, 16. (1-2), 9-29. doi: 10.21465/2023-KP-1-2-0001

Pokrajac Bulian, Alessandra, et al. "Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca." Klinička psihologija, vol. 16, br. 1-2, 2024, str. 9-29. https://doi.org/10.21465/2023-KP-1-2-0001

Pokrajac Bulian, Alessandra, Teodora Zaninović Jurjević, Štefica Dvornik, Irena Vodopija Krstanović, Alen Ružić i Katja Đurić. "Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca." Klinička psihologija 16, br. 1-2 (2024): 9-29. https://doi.org/10.21465/2023-KP-1-2-0001

Pokrajac Bulian, A., et al. (2024) 'Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca', Klinička psihologija, 16(1-2), str. 9-29. doi: 10.21465/2023-KP-1-2-0001

Pokrajac Bulian A, Zaninović Jurjević T, Dvornik Š, Vodopija Krstanović I, Ružić A, Đurić K. Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca. Klinička psihologija [Internet]. 03.06.2024. [pristupljeno 21.02.2025.];16(1-2):9-29. doi: 10.21465/2023-KP-1-2-0001

A. Pokrajac Bulian, T. Zaninović Jurjević, Š. Dvornik, I. Vodopija Krstanović, A. Ružić i K. Đurić, "Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca", Klinička psihologija, vol. 16, br. 1-2, str. 9-29, Lipanj 2024. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:873132. [Citirano: 21.02.2025.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:873132
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Netolerancija na neizvjesnost i socijalna podrška kao prediktori depresivnosti kod oboljelih od zatajenja srca
AutorAlessandra Pokrajac-Bulian
AutorTeodora Zaninović Jurjević
AutorŠtefica Dvornik
AutorIrena Vodopija-Krstanović
AutorAlen Ružić
AutorKatja Đurić
Autorova ustanovaSveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak (hrvatski)
Cilj je provedenoga istraživanja bio provjeriti prediktore depresivnosti kod pacijenata oboljelih od različitih kardiovaskularnih bolesti. Ispitana je uloga pripadnosti skupini pacijenata (bolničkoj ili ambulantnoj), netolerancije na neizvjesnost te socijalne podrške u objašnjenju izraženosti depresivnih simptoma. Također je provjeren i medijacijski učinak percipirane socijalne podrške u odnosu između skupine ambulantnih i bolničkih pacijenata te depresivnosti. Bolnički je uzorak činilo 74 pacijenata s akutizacijom srčanog zatajenja, od kojih 56 muškaraca i 18 žena u dobi od 39 do 89 godina, a ambulantni je uzorak činilo 74 pacijenata s kardiovaskularnim bolestima bez znakova akutizacije zatajenja srca, od kojih 36 muškaraca i 38 žena u dobi od 27 do 80 godina. Obje su skupine ispunjavale Upitnik o zdravlju pacijenata koji ispituje depresivnost, Upitnik netolerancije na neizvjesnost te ENRICHD upitnik socijalne podrške. Rezultati su pokazali da je bolnička skupina pacijenata imala značajno višu razinu depresivnosti i značajno nižu razinu percipirane socijalne podrške u odnosu na ambulantnu skupinu pacijenata. Skupina bolničkih pacijenata, s povišenom inhibitornom i prospektivnom netolerancijom na neizvjesnost te percepcijom manje socijalne podrške pokazala je više razine depresivnosti. Percipirana socijalna podrška pokazala se djelomičnim medijatorom u odnosu između pripadnosti bolničkoj skupini pacijenata i depresivnosti. Rezultati upućuju na to da se prilikom tretmana srčanih bolesti, posebice sindroma zatajenja srca, treba ispitati i psihičko funkcioniranje pacijenata kako bi im se mogla pružiti sveobuhvatna zdravstvena i psihološka pomoć.
Sažetak (engleski)
The aim of the present study was to investigate the predictors of depression in patients with various cardiovascular diseases. The role of groups (hospital or outpatient) was studied, intolerance to uncertainty and social support in explaining the expressed symptoms of depression. The mediating effect of perceived social support between the hospital and outpatient groups and depression was also studied. The hospital group consisted of 74 patients with acuteization of heart failure, with 56 males and 18 females aged between 39 and 89 years, while the outpatient group was formed by 74 patients with cardiovascular diseases without signs of acuteization of heart failure, with 36 males and 38 females aged between 27 and 80 years. Both groups completed the Questionnaire on patient health which assesses depression, the Questionnaire on intolerance to uncertainty and the ENRICHD questionnaire on social support. The results showed that the hospital group of patients has significantly higher levels of depression and significantly lower levels of perceived social support in relation to the outpatient group. The hospital group, with elevated inhibitory and prospective intolerance to uncertainty and lower perceived social support showed higher levels of depression. Perceived social support was a partial mediator in relation to the hospital group of patients and depression. The results suggest that, during the treatment of cardiovascular diseases, particularly heart failure syndromes, it is necessary to assess the psychological functioning of patients in order to provide complete medical and psychological assistance.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - domaća recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaKlinička psihologija
Brojčani podacivol. 16, br. 1-2, str. 9-29
e-ISSN2459-6264
DOIhttps://doi.org/10.21465/2023-KP-1-2-0001
URN:NBNurn:nbn:hr:186:873132
Datum objave publikacije2024-06-03
ProjektŠifra: N/A
Naziv (hrvatski): Psihološke promjene bolesnika s akutizacijom kroničnog zatajivanja srca tijekom COVID-19 epidemije
Naziv (engleski): Psychological changes in acutely decompensated heart failure patients during the COVID-19 epidemia
Voditelj: Teodora Zaninović Jurjević
Pravna nadležnost: Hrvatska
Financijer: Sveučilište u Rijeci
URL dokumentahttps://klinicka.nakladaslap.com/hr/articles/abstract/?id=2023-16-12-1
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2025-02-21 13:30:07