Pages

Bohemizmi u Zrcalu člověčaskago spasenja (1445.) u kontekstu starohrvatskih prijevoda sa staročeškoga jezika
Bohemizmi u Zrcalu člověčaskago spasenja (1445.) u kontekstu starohrvatskih prijevoda sa staročeškoga jezika
Martina Kramarić
U disertaciji detaljno analiziramo i proučavamo kako i u kolikoj je mjeri jezik staročeškoga djela Zrcadlo člověčieho spasenie utjecao na jezik njegova starohrvatskoga prijevoda Zrcalo člověčaskago spasenja. Djelo je jedan od prijevoda nastalih sa staročeškoga jezika kao rezultat boravka hrvatskih svećenika glagoljaša tijekom 14. i 15. stoljeća u Pragu (Emaus), nazivanoga i kao emauska epizoda. Ovim radom revidiramo i nadopunjujemo dosadašnja istraživanja iste teme te...
Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora
Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora
Marina Marinković
U dosadašnjim se dijalektološkim radovima goranski dijalekt kajkavskoga narječja dijelio na dva dijela poddijalekta – zapadni i istočni. Istočni se poddijalekt vokalizmom i akcentuacijom dalje najčešće uspoređivao s govorima ozaljskoga tipa koji su dijelom prigorskoga dijalekta kajkavskoga narječja. Za potrebe rada Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora istraženi su svi punktovi koji su u prijašnjim istraživanjima determinirani pripadnošću...
Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja
Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja
Perina Vukša Nahod
Slivanjski su govori bili dijelom nekadašnjega poneretvanskog zapadnoštokavskog dijalekta, a danas pripadaju istočnohercegovačko-krajiškome dijalektu, njegovu slivanjsko-zažapskome govornom tipu. Ti su govori stoljećima bili izloženi migracijama i nalazili su se uz samu granicu nekadašnjih štakavskih i šćakavskih, danas ijekavskih i ikavskih govora, a bili su i u dodiru s južnočakavskim govorima. U radu su na temelju terenskih istraživanja analizirane fonološke i morfološke...
Glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima srednjovjekovne Bosne
Glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima srednjovjekovne Bosne
Almira Džanić
U radu se obrađuju glagoli i glagolski oblici u bosaničnim pravnim tekstovima od 12. do 15. stoljeća koji su nastali na području srednjovjekovne Bosne. Kod analize glagolskih oblika u poveljama istražene su još i gramatičke kategorije glagola i glagolske osnove te su analizirani svi zasvjedočeni oblici – jednostavni (infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ i participi) i složeni (perfekt, pluskvamperfekt, futuri i kondicionali). Liturgijski tekstovi i njihove osobitosti...
Govor Bitelića
Govor Bitelića
Dijana Ćurković
Govor Bitelića opisan je sinkronijski, prema građi prikupljenoj na terenu uz pomoć upitnikâ te ekscerpiranoj iz snimki slobodnoga govora i dijaloga govornika svih generacija. Terenska građa uspoređena je s onom zabilježenom u postojećim opisima i potvrđene su tri glavne hipoteze. Prva je da je govor Bitelića reprezentativan za prikaz govora Sinjske krajine i dokazana je po tome što se od njih bitno ne razlikuje te što imaju zajedničke značajke koje nisu potvrđene u drugim...
Gramatičar Dragutin Antun Parčić
Gramatičar Dragutin Antun Parčić
Borana Morić Mohorovičić
Tema je ovoga rada opis i valorizacija gramatičkoga opisa u djelu Grammatica della lingua slava (illirica) (1873., 1878.) te u rukopisnoj gramatici Dragutina Antuna Parčića. U uvodnome se dijelu obrazlažu ciljevi rada te osnovna metodološka načela ovoga istraživanja. Objašnjavaju se razlozi uključivanja četiriju gramatika glavnih predstavnika zagrebačke filološke škole, Vjekoslava Babukića, Antuna Mažuranića, Adolfa Vebera. Također, dodatno se objašnjavaju razlozi...
Kognitivni model boli: između zadanosti tijela i medijski profanirane metafore
Kognitivni model boli: između zadanosti tijela i medijski profanirane metafore
Cecilija Jurčić-Katunar
Kako je bol fenomenološki dostupna tek nositelju iskustva, što predstavlja prepreku objektivne kategorizacije u jezičnome mediju, želeći je učiniti dostupnom za sugovornika, pacijenti opisuju bol vrlo detaljnim i elaboriranim metaforičkim scenarijima, najčešće onima koji se odnose na neki oblik oštećivanja tijela – osiguravajući takvim utjelovljenim metonimijskim i metaforičkim profiliranjima adekvatnu imaginativnu simulaciju subjektivna iskustva za primatelja, neophodnu za...
Metakognitivno nadgledanje tijekom kategorijalnog učenja
Metakognitivno nadgledanje tijekom kategorijalnog učenja
Valnea Žauhar
Kategorijalno učenje je proces unutar kojeg se znanje o kategorijama pohranjuje u pamćenju kako bi ga se moglo koristiti prilikom kategorizacije. Cilj istraživanja bio je ispitati metakognitivno nadgledanje kategorijalnog učenja kod zadataka kategorizacije s dvije međusobno isključive kategorije. Korišteni su zadaci temeljeni na pravilu kod kojih se aktivira eksplicitni sustav kategorijalnog učenja i zadaci integracije informacija kod kojih se aktivira implicitni sustav...
Pragmaepistemologija - implikacije neizravne komunikacije
Pragmaepistemologija - implikacije neizravne komunikacije
Martina Blečić
Cilj disertacije jest unaprijediti filozofsko i jezično shvaćanje razgovornih implikatura, ali i ukazati na važnu ulogu koju imaju, ili bi trebale imati, u filozofskim granama poput epistemologije i etike. Prva teza koju želim predstaviti vezana je uz ulogu neizravnih pragmatičkih sredstava u epistemičkoj teoriji svjedočanstva. Prema tradicionalnoj slici svjedočanstva, ono se ostvaruje tvrdnjama, dakle doslovnim iskazima lišenim neizravnog informacijskog sloja. Ideja koju predlažem...
Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja
Marin Biondić
U radu se bavim analizom vrijednosti prenatalnog i postmortalnog nepostojanja. Temeljna pretpostavka rasprave jest da kada biće umre, ono prestaje postojati. Ukoliko je to uistinu točno; a čak i ako nije; pitanje je zašto je smrt loša za osobu koja je umrla, ako smrt rezultira nepostojanjem? Nakon temeljnih terminoloških odrednica i pretpostavki, u radu iznosim četiri modela koji objašnjavaju vrijednost smrti. Prvi od njih je Epikurov model, prema kojemu je smrt neutralna za osobu...
Sintaktička svojstva participa u jeziku hrvatskoglagoljskih misala
Sintaktička svojstva participa u jeziku hrvatskoglagoljskih misala
Ivana Eterović
Uporaba participâ jedan je od sintaktičkih modela koje je hrvatski staroslavenski jezik naslijedio od prvoga slavenskoga književnog jezika. Usporedbenim proučavanjem sintaktičkih funkcija participâ u tekstovima evanđelja osam odabranih hrvatskoglagoljskih misala nastalih od 14. do 16. stoljeća utvrđena je vrlo visoka podudarnost sa stanjem zasvjedočenim u staroslavenskome jeziku. Sintaksa participâ raščlanjena je s obzirom na funkciju čijim su nosiocima u šest poglavlja:...

Pages