Paginacija
-
-
Direktna i indirektna povezanost motivacije za korištenje društvenih mreža i nezadovoljstva izgledom kod adolescenata
-
Jana Munđar S obzirom da uloga motivacije za korištenje društvenih mreža vezane uz izgled u odnosu između korištenja društvenih mreža, uspoređivanja izgleda i slike tijela kod adolescenata nije dovoljno istražena, cilj istraživanja bio je ispitati odnose između motivacije za korištenje društvenih mreža vezane uz izgled, korištenja društvenih mreža, uzlazne usporedbe tjelesnog izgleda i nezadovoljstva tijelom. Dodatno, svrha je bila provjeriti postojanje razlika u ispitanim varijablama...
-
-
Disciplinski režimi u romanu Sluškinjina priča Margaret Atwood
-
Matea Krmpotić Diplomski rad analizira roman Sluškinjina priča Margaret Atwood iz perspektive teorije Michela Foucaulta. Naglasak je stavljen i na žanrovsku odrednicu utopije odnosno distopije te kako Gilead provodi biopolitiku, odnosno biomoć i kako nadzire društvo putem ustrojstva koje je srodno Benthamovom Panoptikonu.
-
-
Diskurzivno konstruiranje nacionalnog identiteta (u kontekstu prostora)
-
Dorotea Cerin Cilj ovoga rada je prikazati diskurzivne načine konstruiranja nacionalnog identiteta s naglaskom na ulogu prostora u takvoj diskurzivnoj konstrukciji. Bit će riječi o kolektivnim identitetima općenito te o procesu nastanka kolektivnog identiteta od individualnih identiteta. Nadalje će kolektivni identiteti biti povezani s pojmovima spomenmjesta i spomenika. Kako je u ovom radu naglasak na naciji kao jednom od kolektivnih identiteta u nastavku će biti prikazan način na koji se ona...
-
-
Distopija i jezik u romanu "1984". Georgea Orwella
-
Valentina Novačić Cilj ovog rada bio je prikazati kako jezik može utjecati na misao te kojim se načinima, osim jezikom, može utjecati na mišljenje ljudi. Roman koji sam analizirala je 1984 Georgea Orwella koji je još 1949. godine mogao predvidjeti u kojem će se smjeru društvo razvijati. Rad se jednim dijelom oslanja na opće karakteristike o romanu, a drugim dijelom na to kako se roman više ili manje zrcali u stvarnosti i kako se pojedinac može oduprijeti nametnutoj ideologiji.
-
-
Distopija u romanima 1984. Georgea Orwela i Igre gladi Suzanne Collins
-
Josipa Obradović Distopija kao noviji žanr nastao krajem 20. stoljeća daje kritički osvrt kapitalističkom i konzumerističkom društvu. Kriza koja napada naizgled slobodno društvo i nezadovoljstvo pojedinca okružeo pravilima i zabranama koje nameće vlast glavna je tema distopijskih romana. U oba djela, 1984. te Igre gladi javljaju se individue koje vođene razumom dokazuju besmisao uvođenja i nametanja savršeno uređenih svijetova te pokazuju da je za opstanak i razvoj društva najvažnija sloboda i...
-
-
Distopijski diskurs 20. stoljeća: Zamjatin, Huxlex, Orwell
-
Marina Mrak Rad nastoji ponuditi definiciju distopije kroz analizu tri najznačajnija distopijska književna djela; J. Zamjatin ''Mi'', A. Huxley ''Vrli novi svijet'' i G. Orwell ''Tisuću devetsto osamdeset i četvrta''. Pretpostavka je da navedena djela imaju zajedničke žanrovske elemente zbog kojih se svrstavaju u (pod)žanr distopije. Utoliko, analizom tih elemenata možemo doći do žanrovskih struktura ili formi čije prepoznavanje tvori kriterij za klasifikaciju distopijskog. Cilj je...
-
-
Distopijski svijest u romanima 1984 Georgea Orwella i Sluškinjina priča Margaret Atwood
-
Lucija Filipović Distopija postaje popularni žanr krajem 20. stoljeća te se njome izražava kritika kapitalističkog i konzumerističkog društva. Naizgled slobodno i liberalno društvo upada u krizu, a spomenuti žanr prikazuje njegovu problematiku. Cilj totalitarnih vlasti je dovesti u red državni sustav koji se po njihovom mišljenju raspao slobodom mišljenja, govora i izbora mase. U oba spomenuta djela postoje individue koje vođene razumom i vlastitom prošlošću dokazuju besmisao nametanja...
-
-
Distributivna pravednost u socijalnom anarhizmu
-
David Rožić Distributivna pravednost, koja uključujuće podjelu društvenih blagodati i tereta društvene kooperacije, važno je pitanje u filozofiji politike. Anarhistički pristup ovoj temi ima tri generalna povijesna pravca: mutualizam, kolektivizam i anarhokomunizam. Ovisno o pristupu, redistribucija se vrši na razini sredstva za proizvodnju, zemlje i dobara. Kasnije će ovi pravci utjecati na budući razvoj anarhističke misli. Za razumijevanje anarhizma, potrebno je shvatiti povijesni kontekst...
Paginacija
