Paginacija

Doprinos školskih volonterskih programa osobnim, obrazovnim i profesionalnim biografijama sudionika
Doprinos školskih volonterskih programa osobnim, obrazovnim i profesionalnim biografijama sudionika
Sandra Malek
Tema ovog rada odnosi se na volontiranje u okviru školskih volonterskih programa. Volonterski programi u kontekstu škole predstavljaju volonterske aktivnosti učenika i djelatnika škole, koje se obično provode u okviru školskih volonterskih klubova. Cilj kvalitativnog istraživanja, provedenog 2021. i 2022. godine u Hrvatskoj, opisati je i razumjeti značaj volontiranja u školskim volonterskim programima za volontere, a njegova svrha doprinijeti znanstvenim spoznajama o školskim...
Doživljaj pravednosti i ciljnih struktura profesora u predikciji akademskih ishoda studenata
Doživljaj pravednosti i ciljnih struktura profesora u predikciji akademskih ishoda studenata
Dora Strbad
Cilj istraživanja bio je ispitati predviđa li percepcija pravednosti i ciljne strukture profesora percepciju studenata o korisnosti kolegija, njihovo zadovoljstvo kolegijem i završnu ocjenu iz kolegija te ispitati medijacijski efekt ustrajnosti u zalaganju između navedenih varijabli. U online istraživanju ukupno je sudjelovalo 157 studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Studenti su primili poveznice na online upitnike u kojima ih se tražilo da procjene pravednosti i...
Doživljaj pravednosti i zadovoljstvo studijem studenata psihologije
Doživljaj pravednosti i zadovoljstvo studijem studenata psihologije
Irena Turčić
Cilj je ovoga istraživanja konstrukcija i validacija Skale pravednosti profesora i kolega, kojom se ujedno željelo ispitati povezanost distributivne, interakcijske i proceduralne pravednosti profesora, interpersonalne pravednosti kolega i relevantnih sociodemografskih obilježja sa zadovoljstvom studijem te ispitati odnos između pravednosti i zadovoljstva studijem. Istraživanje je provedeno na 134 studenta psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.Rezultati su pokazali...
Doživljaj pravednosti profesora i kolega u predviđanju angažiranosti studenata
Doživljaj pravednosti profesora i kolega u predviđanju angažiranosti studenata
Katarina Zaluški
Cilj je ovog istraživanja ispitati odnos percipirane pravednosti profesora i kolega te radne angažiranosti studenata. U ispitivanju je sudjelovalo 1513 studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci i Osijeku (314 muškog i 1199 ženskog spola). Primijenjeni su instrumenti za mjerenje dimenzija percepcije pravednosti profesora (distributivne, proceduralne i interakcijske), interpersonalne pravednosti kolega te dimenzija radne angažiranosti studenata (energija, posvećenost i udubljenost)....
Doživljaj stresa kod medicinskih sestara i tehničara tijekom pandemije virusa Covid-19 s obzirom na strategije suočavanja i percipiranu socijalnu podršku
Doživljaj stresa kod medicinskih sestara i tehničara tijekom pandemije virusa Covid-19 s obzirom na strategije suočavanja i percipiranu socijalnu podršku
Matea Milin
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u doživljaju stresa s obzirom na demografske podatke te ispitati odnose između percipirane socijalne podrške, načina suočavanja sa stresom, doživljaja stresa i percipiranih tjelesnih simptoma. U online istraživanju sudjelovalo je 225 medicinskih sestara i tehničara (20 muških i 204 ženskih te 1 osoba koja se nije izjasnila o spolu) u rasponu dobi od 20 do 64 godine (M = 35.67 , SD = 11.61). Ispitanici su ispunjavali Upitnik...
Dramaturški aspekti postmodernističke holivodske kinematografije
Dramaturški aspekti postmodernističke holivodske kinematografije
Toni Juričić
Postmodernizam i „njegovi“ autori su na teren klasične i moderne holivudske kinematografije unijeli svoje (ne)shvaćanje pravila. Ista ta pravila su zatim podredili sebi i odlučili ih iskoristiti na način kako njima odgovara makar to rezultiralo prekidanjem s određenim tradicionalnim aspektima dramaturgije. Rad stoga stavlja fokus na filmsku dramaturgiju te analizira temeljne karakteristike klasične i moderne kinematografije na kojima je postmodernizam nastao kako bi se detaljnije...
Dramska radionica u muzeju. Dramci iz Guvera
Dramska radionica u muzeju. Dramci iz Guvera
Andrea Samaržija
Muzej se od svojega začetka smatra prostorom za pohranjivanje, čuvanje i izlaganje vrijednih predmeta. Međutim, ta je institucija kroz dugu povijest čovječanstva doživjela mnoge promjene tako što je od riznice dragocjenih predmeta muzej do danas prerastao u kompleksnu društvenu instituciju u kojoj se isprepliću najraznovrsniji segmenti života, među kojima i oni naročito vrijedni, odgojno-obrazovni. Koncept muzeja još je od mouseiona helenističkog doba povezan s inspiracijom i...
Drugost u gotskim romanima
Drugost u gotskim romanima
Petra Tonković
Rad ne sadrži sažetak.
Društvena i vjerska povijest Pazinske knežije u 16. stoljeću
Društvena i vjerska povijest Pazinske knežije u 16. stoljeću
Ariana Paljuh
U završnom radu cilj je istražiti vjerske i društvene prilike u Pazinskoj knežiji u 16. stoljeću te jesu li utjecale jedna na drugu. Tijekom istraživanja korištene su metode deskripcije i komparacije, a za to je pomogla najviše kao sekundarna literatura hrvatska historiografija, ali i primarni izvori na latinskom i talijanskom jeziku. Pazinska knežija utemeljena je u 12. stoljeću, a bila je pod Habsburgovcima od 1374. Obuhvaćala je sjeveroistočni dio Istre, ali se tijekom...
Društvena povijest Međimurja u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon rata
Društvena povijest Međimurja u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon rata
Lana Ladić
U ovom diplomskom radu istražit će se društvena povijest Međimurja u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon rata. Dan je uvid u vojno političku povijest Međimurja uoči i za vrijeme rata radi lakšeg razumijevanja društvenih promjena. Analizirana je demografska slika Međimurja i život njegovih stanovnika. Obuhvaćene su promjene u gospodarstvu, kulturi, školstvu, zdravstvu za vrijeme i nakon okupacije s naglaskom na snažnu mađarizaciju i odnos Mađara prema...
Društvena povijest Splita između dva svjetska rata
Društvena povijest Splita između dva svjetska rata
Daniela Kušpilić
Rad proučava obilježja razvoja grada Splita i njegovih stanovnika u međuratnom razdoblju. Obrađeni su glavni uzroci koji su doveli do povećanja broja stanovnika, ubrzanog razvoja u gospodarstvu i formiranja grada Splita u važno političko i kulturno središte. Prikazane su promjene koje su se dogodile na području obrazovanja, zdravstva i kulture svakodnevnog življenja. Poseban je naglasak stavljen na društvene promjene koje su se dogodile uslijed općenite modernizacije života,...

Paginacija