Paginacija

Govor Rudina na otoku Krku
Govor Rudina na otoku Krku
Kristina Brnić
Ovaj završni rad usredotočen je na dijalektološku analizu mjesnog govora Rudina na otoku Krku. U tu svrhu snimljen je razgovor s dvoje stanovnika ovoga sela te je govor Rudina analiziran na fonološkoj razini na temelju dobivenih primjera. Cilj ovog završnog rada jest potvrditi pripadnost navedenog govora krčkoj čokavici, jednom tipu čakavštine na ovom otoku. Mnogi dijalektolozi proučavali su krčke govore, a kratak pregled dosadašnjih istraživanja koja se odnose na čokavicu...
Govor mržnje na multimedijskom portalu Dnevno
Govor mržnje na multimedijskom portalu Dnevno
Lucija Car
U diplomskom radu teorijski je obrađen govor mržnje u javnim medijima. Na početku rada definiran je pojam mediji te utjecaj medija na društvo. Medijima se velikom brzinom šire informacije, a među informacijama nalazi se i mržnja. U radu je definirana mržnja, govor mržnje, oblici govora mržnje, kao i način širenja te slika govora mržnje u Republici Hrvatskoj. Definirana je razlika između slobode izražavanja i govora mržnje te je provedeno istraživanje govora mržnje na...
Govor mržnje u pandemijskoj infodemiji
Govor mržnje u pandemijskoj infodemiji
Martina Vučemil
Razdoblje pandemije koronavirusa predstavlja društvenu krizu kakva nije viđena u novije vrijeme. Iz tog su razloga i njezine posljedice, kako i one za društvo u cjelini, tako i ekonomske, kulturološke i sve ostale, nesagledive, što će se na kraju ogledati u jeziku kojeg svakodnevno koristimo. Pandemija je tako, izazivajući visoku razinu frustracija unutar javnosti, utjecala na nastanak značajne količine govora mržnje, a suvremeni su demokratizirani mediji pridonijeli ovome...
Grafičke zbirke u hrvatskim knjižnicama
Grafičke zbirke u hrvatskim knjižnicama
Mihaela Cuculić
Rad Grafičke zbirke u hrvatskim knjižnicama detaljno prikazuje vrstu, opseg i sadržaj grafičkih zbirki u hrvatskim knjižnicama, kao i primjere iz svjetskih knjižnica. Opisuje na koji način se posebna vrsta građe (grafika) obrađuje u knjižnicama napominjući razliku u odnosu na druge vrste građe koju knjižnice sadrže. Bavi se i njezinom digitalizacijom. Objašnjava grafiku od njezina nastanka, naglašavajući i njezine vrste.
Gramatički i komunikacijski redoslijed rečeničkih komponenata u hrvatskom jeziku
Gramatički i komunikacijski redoslijed rečeničkih komponenata u hrvatskom jeziku
Ines Marčec
Ovaj se rad bavi gramatičkim i obavijesnim rečeničnim ustrojstvom i redoslijedom komponenata u tim ustrojstvima. U radu se teorijski objašnjava što je to gramatičko rečenično ustrojstvo i od čega se sastoji te koji je, prema normativnim priručnicima, ispravan redoslijed komponenata gramatičkoga rečeničnoga ustrojstva. Radi se istraživanje na korpusi kolumni poznate hrvatske kolumnistice Andree Andrassy i analizira se gramatičko rečenično ustrojstvo na primjerima odabranih...
Granice vrijednosti ružne umjetnosti - estetika ružnoga kroz Baudelairove "Cvjetove zla"
Granice vrijednosti ružne umjetnosti - estetika ružnoga kroz Baudelairove "Cvjetove zla"
Lea Rugole
Budući da se u povijesti umjetnosti, pa tako i književnosti, ljepota ističe kao važan element u procjeni estetske vrijednosti, važno je odrediti što je s njenom suprotnošću – ružnoćom. Posljednjih se godina, u odnosu na neke ranija, tradicionalna gledišta, ističe kako umjetnička ružnoća može biti itekako cijenjena. Rad se u užem smislu bavi problemom odnosa ljepote i ružnoće, a ukazuje na granice koje pomiče estetika ružnoće, ponajprije kada djelo vrednujemo kao...
Građa samostanske knjižnice Samostana Uznesenja Gospina
Građa samostanske knjižnice Samostana Uznesenja Gospina
Denis Kraljević
Na našim prostorima najznačajniju ulogu u očuvanju knjižnične građe i baštine imaju samostalne samostanske knjižnice. One u svojim fondovima čuvaju veliki broj inkunabula i starih knjiga. U diplomskom radu prikazat ćemo značajni fond inkunabula i starih knjiga samostanske knjižnice samostana Uznesenja Gospina tzv. Sv. Ante u Splitu. Ponajprije ćemo se osvrnuti na izum tiska i odnosa na rukopisne knjige, upoznati s franjevačkim svjetovnim redom i njihovom ulogom u očuvanju...
Grbovnica Franje Josipa I. Michaelu Tarbuku iz 1853. godine
Grbovnica Franje Josipa I. Michaelu Tarbuku iz 1853. godine
Andrea Petrone
Cilj rada je prijevod i prijepis grbovnice cara Franje Josipa I. kojom dodjeljuje plemićka prava satniku Michaelu Tarbuku 1853. godine. Primarni izvor korišten za izradu rada je grbovnica Michaela Tarbuka iz 1853. godine pod arhivskom oznakom HR DABJ 504 ZBIRKA GRBOVNICA, koju mi je na raspolaganje stavio Državni arhiv u Bjelovaru. Radi se o grbovnici pisanoj njemačkom goticom na njemačkom jeziku iz razdoblja kada je u uporabi bio Neuhochdeutsch (novovisokonjemački), a koje je trajalo...
Grebengrad između zaštićenog kulturnog dobra i turističke atrakcije
Grebengrad između zaštićenog kulturnog dobra i turističke atrakcije
Petra Kadi
U radu se obrađuje utvrda Grebengrad uzimajući u obzir njezinu lokaciju, bogatu povijest i gradnju. Opisuje se njezin tlocrt te po čemu je uvjetovan i koji elementi se poklapaju sa drugim srednjevjekovnim utvrdama na tom području. Objašnjava se trenutno stanje utvrde, što je dosada restaurirano i obrađeno te budući zahvati koji bi bili potrebni za njezino očuvanje. Također, obrađuje se njezina važnost u aspektu zaštićene kulturne baštine kao i njezin potencijal u mogućem...
Grčka kolonizacija Jadrana i utjecaj Dionizija Starijeg
Grčka kolonizacija Jadrana i utjecaj Dionizija Starijeg
Katarina Čović
Ovaj rad donosi pregled grčke kolonizacije kao jedne od ključnih stavki drevne civilizacije. Nakon kraćeg uvida u početke grčkog širenja Sredozemljem te ujedno i njihovih prvih osnovanih kolonija tijekom 8. stoljeća pr. Kr., predstavlja se kolonija Sirakuza i tamošnji vladar Dionizije Stariji čiji je uspon bio od velike važnosti po daljnji tijek grčkog prodora na Jadran. Nadalje, iznose se priče dviju najstarijih grčkih kolonija, Fara i Ise, ali i još uvijek aktualno i...
Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo - sukob dva diplomatska diva u 16. stoljeću
Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo - sukob dva diplomatska diva u 16. stoljeću
Viktor Brusić
Cilj ovog diplomskog rada je prikazati diplomatske odnose između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, kroz analizirana Vrančićeva pisma, u svrhu odgovaranja na postavljenu tezu: Osmansko Carstvo je imalo diplomatsku prevagu nad Habsburškom Monarhijom u 16. stoljeću. Što se tiče diplomatskih pregovora, u obzir su uzeti korištenje argumenata i korištenje emocija i gestikulacija. Uz prikazivanje diplomatskih odnosa, u obzir su uzeti i drugi faktori kao što su vojna ...

Paginacija