Ovaj rad posvećen je mišljenju metafizike, prevladavanju metafizike, zaboravu bitka te pitanju o Ničemu koje je samo po sebi metafizičko. Suparnici u mišljenju pojma Ništa jesu Martin Heidegger i Rudolf Carnap, egzistencijalist nasuprot logičkog pozitivista i radikalnog empirista. U prvom dijelu predstavljen je Kantov stav o metafizici i njegovo prevladavanje metafizike. On metafiziku kritizira s pozicije empirizma i oslanja se na pojmove fenomena i zor. Središnji dio rada razrađuje Heideggerov spis i predavanje „Što je metafizika?“, pojmove bitka, tubitka i tjeskobe, te pogovor predavanju u tri dijela gdje se ujedno iznose i kritike upućene Heideggeru. U posljednjoj cijelini rada predstavljeni su logički pozitivisti s naglaskom na Rudolfa Carnapa. Carnap govori o prevladavanju metafizike na tri načina, verifikacionizam, sintaktička besmislenost te interna i eskterna pitanja.1 Ovdje ću pisati o sintaktičkoj besmislenosti, odnosno kriteriju smislenosti te pseudoiskazima. Cilj ovoga rada je predstaviti dvije smjernice razmišljanja metafizike 20. stoljeća temeljene na pitanju Što je Ništa?