Naslov HERMENEUTIČKO-FENOMENOLOŠKA ANALIZA STRUKTURE ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA
Naslov (engleski) A HERMENEUTIC PHENOMENOLOGICAL ANALYSIS OF THE STRUCTURE OF SCIENTIFIC ENQUIRY
Autor Mislav Uzunić
Mentor Boško Pešić (mentor)
Mentor Nenad Smokrović (komentor)
Član povjerenstva Boran Berčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Boris Kožnjak (član povjerenstva)
Član povjerenstva Predrag Šustar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju) Rijeka
Datum i država obrane 2022-03-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 16 - Logika. Simbolička logika. Matematička logika. Spoznajna teorija. Epistemologija
Sažetak Namjera je rada demonstrirati postojanje hermeneutičke strukture znanstvenog istraživanja putem hermeneutičko-fenomenoloških pretpostavki te pokazati na koji je način ta struktura fundamentalna, tj. nije podložni konvenciji. Ta se struktura identificira preko hermeneutičkog kruga koji opisuje anticipaciju smisla kao proizvod predstrukture. Preciznije, u znanosti se radi o planiranju i provođenju istraživanja na temelju predpostojećih uvjeta istraživanja, a koja određuju tijek istraživanja u svim vidovima. Hermeneutičko-fenomenološki problemski pristup analizi prirodnih znanosti i empirijskog istraživanja aktualiziran je tek prije pola stoljeća u obliku tzv. 'hermeneutike znanosti', zbog čega su preduvjeti takve analize postavljeni, ali smjerovi njezinog razvoja ostaju otvoreni. Na temelju pretpostavki hermeneutike znanosti, te protiv konvencionalističkih objašnjenja znanstvene metode koja nalazimo u postpozitivizmu, dokazuje se da je temeljna struktura znanstvenog istraživanja – opisana preko hermeneutičkog kruga – proizvod fundamentalnog ustroja čovjekove egzistencije u svijetu, a ne društvene konvencije. Tako opisana hermeneutička struktura ne odnosi se samo na pojedinačna istraživanja, već i na samo ustrojstvo ljudskih znanstvenih zajednica. Ova se tvrdnja dokazuje u posljednjem dijelu rada raspravom o anticipaciji smisla kroz planiranje istraživanja, funkciju znanstvene tradicije te uporabu instrumenata. Nakon ove elaboracije, zaključak o hermeneutičkoj strukturi znanstvenog istraživanja dovodi se u vezu s metaznanstvenim pokušajima promišljanja i modificiranja znanstvenih aktivnosti – s metodološkim principom 'predregistracije' u psihologiji te pitanjem znanstvenog statusa teorijske fizike. Na temelju obavljene analize iznose se dva zaključka: anticipacija smisla kao proizvod hermeneutičke strukture istraživanja uzima se kao metodološka poteškoća zbog toga što čimbenici znanja, vještina i tehničkih pomagala, kao i autoritet drugih članova, mogu dovesti do slabije razine inovativnosti. No s druge strane, ukazuje se na to da je proces anticipacije smisla nužan te da bi bilo pogrešno pokušati potpuno ukloniti ovakvu strukturu i pridodavati joj isključivo nepoželjan karakter.
Sažetak (engleski) The aim of the dissertation is to demonstrate the hermeneutic structure of scientific inquiry via hermeneutic phenomenological assumptions and to define the fundamental factors that constitute this structure, i.e. factors which are not a product of convention. The structure is defined as the hermeneutic circle, a principle which explains the anticipation of meaning as the product of the 'forestructure'. In science, this applies to the process of planning and conducting scientific inquiries based on pre-established conditions which determine the course of the inquiry in every aspect. Hermeneutic phenomenological approach to analyzing natural sciences and empirical inquiry emerged only half a century ago in the form of the so called ‘hermeneutics of science’, which laid the ground for such analyses, but they are yet to be fully explored. The aim of this dissertation is to contribute to this approach by analyzing the structure of the scientific inquiry via the hermeneutic circle. Following the theory of the hermeneutics of science and arguing against conventionalist explanations of scientific method found in postpositivism and sociology of scientific knowledge, the fundamental structure of scientific inquiry – explained via the hermeneutic circle – is considered as a product of necessary conditions of human existence in the world and not as a type of convention. Such hermeneutic structure pertains not only to individual research, but also to the very configuration of scientific communities. This assertion is corroborated in the last part of the dissertation with the discussion of anticipation of meaning in research planning, the function of the scientific tradition, and the use of instruments. After this discussion, the assertion of the hermeneutic structure of scientific research is extended to discussing metascientific attempts at deliberating and modifying scientific activities – with the methodological principle of ‘preregistration’ in psychology and the question of the scientific status of theoretical physics. The analysis yields two conclusions: the anticipation of meaning, as a product of the hermeneutic structure of scientific research, is taken as a methodological hindrance because the knowledge, skills, instruments, and authority of other members can lead to a reduced level of innovation. On the other hand, it is emphasized that the process of anticipation of meaning is necessary and that the attempts to completely neutralize this structure or to consider it completely negative is misguided.
Ključne riječi
fenomenologija
hermeneutika
hermeneutika znanosti
hermeneutički krug
razumijevanje
postpozitivizam
epistemička sloboda
anticipacija
predstruktura
metaznanost
Ključne riječi (engleski)
phenomenology
hermeneutics
hermeneutics of science
hermeneutic circle
understanding
postpositivism
epistemic freedom
anticipation
forestructure
metascience
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:645537
Datum promocije 2022
Studijski program Naziv: Filozofija i suvremenost Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-10-25 11:21:33