prikaz prve stranice dokumenta PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
  Preuzmi
PDF 1.31 MB
disertacija
PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
2023. urn:nbn:hr:186:808456
Lukač, Matija
Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet

Citirajte ovaj rad

Lukač, M. (2023). PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA (Disertacija). Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, Matija. "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA." Disertacija, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, Matija. "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA." Disertacija, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač, M. (2023). 'PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA', Disertacija, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, citirano: 11.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Lukač M. PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA [Disertacija]. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet; 2023 [pristupljeno 11.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

M. Lukač, "PRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA", Disertacija, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:808456
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPRIMJENA REVIDIRANE LISTE SIMPTOMA PSIHOPATIJE U HRVATSKOM PRAVOSUDNOM I ZDRAVSTVENOM SUSTAVU – FILOZOFSKA ANALIZA
Naslov (engleski)APPLICATION OF THE PSYCHOPATHY CHECKLIST-REVISED IN THE CROATIAN JUDICIAL AND HEALTH SYSTEM – A PHILOPOSHICAL ANALYSIS
AutorMatija Lukač
MentorLuca Malatesti (mentor)
MBZ: 308096
MentorVesna Šendula-Jengić (komentor)
Član povjerenstvaFilip Čeč (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Jurjako (član povjerenstva)
Član povjerenstvaNadica Buzina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Rijeci
Filozofski fakultet
Rijeka
Datum i država obrane2023, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Interdisciplinarne humanističke znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		13 - Filozofija uma i filozofija duha. Metafizika duhovnog života. Okultno
Sažetak
Ova disertacija donosi filozofsku analizu prednosti i nedostataka potencijalne implementacije Revidirane liste simptoma psihopatije (dalje u tekstu PCL-R), mjernoga instrumenta psihopatije (vrste antisocijalnog poremećaja ličnosti), autora Roberta Harea, u sferu hrvatskoga pravnoga i zdravstvenog aparata. Navedeni instrument opisuje konstrukt koji tvore pojedinci s antisocijalnim i kriminalnim namjerama uz karakterističan profil ličnosti koji uključuje impulzivnost, kao i deficit emocionalnoga te empatijskog rezoniranja. Argumentiram da PCL-R treba biti uveden u hrvatski pravni i zdravstveni sustav kao dopunski alat postojećim mjernim instrumentima. Preciznije, posrijedi je rafiniraniji instrument detekcije specifične kategorije antisocijalnih pojedinaca, predikcije antisocijalnoga ponašanja i recidivizma u odnosu na aktualno upotrebljavanu klasifikaciju DSM-a (antisocijalni poremećaj ličnosti (ASPD)), odnosno klasifikaciju MKB-a (asocijalni poremećaj ličnosti (APD)). Nadalje, PCL-R potiče globalni razvoj znanstvene paradigme koja uvelike doprinosi važnomu razvoju istraživanja funkcionalnih, neuroloških, pa čak i genetskih osobitosti psihopata. Stoga bi potencijalno usvajanje takvoga mjernog instrumenta omogućilo prijenos i integraciju znanstvenih spoznaja u klinički relevantne institucije. Argumentiram da unatoč uvriježenomu kliničkom pesimizmu o psihopatiji znanstvene spoznaje i konceptualna pojašnjenja povezana s uporabom PCL-R-a nude optimističniji pogled na tretman i ophođenje sa psihopatskim pojedincima. Ističem da se PCL-R ne može upotrebljavati za isključivanje pojedinaca iz procesa kaznene odgovornosti. Zapravo, tvrdit ću da su psihopati, usprkos bitnim kognitivnim i ponašajnim odstupanjima, čije je ishodište neurološka disfunkcionalnost, kazneno odgovorni pojedinci. Jednako tako, apostrofiram stigmatizaciju kao opasnost koju sa sobom nosi potencijalna implementacija PCL-R-a. Posljedično ističem da je riječ o konstruktivnome alatu koji opravdava svoje uvođenje u hrvatsku pravnu i zdravstvenu praksu kao dopunski alat.
Sažetak (engleski)
This dissertation investigates, from a conceptual philosophical perspective, whether and how to introduce in the Croatian judicial and health system, the Psychopathy Checklist-Revised (from now on PCL-R), a measure of psychopathy, a type of antisocial personality disorder, developed by Robert Hare. This measure describes a construct that characterizes individuals with antisocial and criminal tendencies, and a typical personality profile that involves impulsivity, and diminished emotional and empathic responses. I argue that PCL-R should be adopted in Croatia as a valid supplement to currently adopted measures. It offers a more refined instrument for the detection of a specific group of individuals with antisocial personalities, and the prediction of antisocial behavior and recidivism, than the current measures of ASPD, that is based on the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders and APD, that is based on the International Classification of Diseases. Moreover, PCL-R has determined an internationally impactful scientific paradigm, that has enabled the vigorous investigation of functional, neural, and even genetic peculiarities of psychopaths. Thus, the adoption of this measure would enable the translation and use of this scientific information in relevant institutional practices. In particular, I will argue that, despite the tradition of therapeutic pessimism, scientific advancements and conceptual clarification authorise a more optimistic outlook on the possibility of intervention and management. I maintain that PCL-R should not be used as a ground for criminal exculpation. I argue that psychopathic individuals, despite significant cognitive and behavioral peculiarities, that seem to depend on neurological ones, should not be held unaccountable for their crimes based on this condition alone. I also highlight the dangers of stigmatization that this diagnosis brings. Consequently, I emphasize that it is a constructive tool that justifies its introduction into Croatian legal and health practice as a supplementary tool.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:186:808456
Datum promocije2023-03-13
Studijski programNaziv: Filozofija i suvremenost
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filozofija (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-03-23 14:00:10