Cilj je rasprave Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi bio na apstraktnoj razini utvrditi najgušće snopove jezičnih značajki zajedničkih čakavskim ekavskim govorima koje uz teritorijalno-povijesni kontinuitet potvrđuju autonomnost toga jezičnog kompleksa u rangu dijalekta u odnosu na ostale komplekse istoga ranga unutar čakavskoga narječja. Među njima su najbitnije: konzekventna ekavska zamjena prahrvatskoga i starohrvatskoga fonema jata u leksičkim korijenskim, tvorbenim i u gramatičkim morfemima, pretežitost stare ili starije akcentuacije, djelomično zadržavanje alomorfa nekadašnje glavne deklinacije u imenica ž. r. te zadržavanje starih morfema G mn. imenica m. i s. r. U ovjeravanju podataka pošlo se od temelja dijalektoloških istraživanja, tj. od konkretnih čakavskih mjesnih govora sa spomenutom zamjenom jata. Upitnikom su ispitana 102 punkta za koje je prethodno opservirano da je u njihovim idiomima supstitucija prahrvatskoga i starohrvatskoga jata ekavska. Time je dopunjena ranija spoznaja o ekavskim govorima, tj. zaokružen je ekavski korpus kao što je prikazano na popratnoj dijalekatnoj karti, odnosno potvrđena je njegova teritorijalna kompaktnost na sjeverozapadu čakavskoga prostora s dvije sinkope: Crikvenicom na jugu primorskoga dijela i Mrzlim Vodicama na prostoru Gorskoga kotara, ali i klinovima govora postmigracijskih čakavskih dijalekata na središnjemu istarskom prostoru. Interpretacije, koje su slijedile nakon prikaza ovjera, težile su sistematizaciji pojava i potvrdi njihove zasebnosti na apstraktnoj razini podsustava čakavskoga narječja, ali i uočavanju razlučnica koje odvajaju hijerarhijski niže klasifikacijske podcjeline, poddijalekte: sjeveroistočni istarski poddijalekt, središnji istarski poddijalekt, primorski poddijalekt te otočni poddijalekt. Unutar svakoga poddijalekta razlikuju se: jezgra poddijalekta, koja sustavno zadržava neizmijenjenim jezične značajke svojstvene određenomu poddijalektu, i periferni pojasi različitih stupnjeva rubnosti: s nižim stupnjem rubnih značajki, istaknutijim u zonama dodira dvaju poddijalekata, te s višim stupnjem rubnosti u graničnim govorima cjelokupnoga ekavskog dijalekta, a koja zadire i u kriterije prvoga ranga.