Naslov Odnos doživljaja povezanosti s prirodom i subjektivne dobrobiti adolescenata
Naslov (engleski) The Relationship between the Experience of Nature Connectedness and the Subjective Well-being of Adolescents
Autor Roma Đurić
Mentor Tamara Martinac-Dorčić (mentor)
Član povjerenstva Sanja Smojver-Ažić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tamara Martinac-Dorčić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Miljana Kukić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju) Rijeka
Datum i država obrane 2023-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Čini se kako postoji trend sve manjeg provođenja vremena u prirodi i odvajanja ljudi od
prirodnog svijeta. Posebice je to istaknuto u razdoblju adolescencije, kada dolazi do smanjenja
doživljaja povezanosti s prirodom, ali i mnogih drugih promjena koje se mogu očitovati u
smanjenju psihološke dobrobiti. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti odnos između doživljaja
povezanosti s prirodom i subjektivne dobrobiti adolescenata. Dio istraživanja proveden je u
srednjim školama na riječkom području, a dio na programima iskustvenog učenja u prirodi u
organizaciji udruge „Outward Bound Croatia“ u Lici. Ukupno je sudjelovalo 249 ispitanika u
rasponu dobi od 15 do 19 godina, od kojih je 35 sudjelovalo u OBC programu. Za ispitivanje
doživljaja povezanosti s prirodom koristila se nova skala Nature Intelligence (Van den Berg i
Albers, 2022), a ispitani su različiti aspekti subjektivne dobrobiti: zadovoljstvo životom, indeks
dobrobiti, pozitivne i negativne emocije te opće samopoštovanje. Rezultati ovog istraživanja
potvrdili su pozitivnu povezanost učestalosti boravka u prirodi i doživljaja povezanosti s
prirodom, kao i značajnu povezanost određenih mjera subjektivne dobrobiti s određenim
aspektima doživljaja povezanosti s prirodom. Pokazalo se kako program iskustvenog učenja u
prirodi dovodi do povećanja doživljaja povezanosti s prirodom, ali ne nužno i do poboljšanja u
subjektivnoj dobrobiti, osim zadovoljstva životom. Istraženi su doprinosi motivacije i
učestalosti boravka u prirodi u objašnjenju doživljaja povezanosti s prirodom te doprinosi
doživljaja povezanosti s prirodom i učestalosti boravka u prirodi u objašnjenju subjektivne
dobrobiti. Većina dobivenih rezultata je u skladu s dosadašnjim istraživanjima, pri čemu ovo
istraživanje daje nove informacije o odnosu između različitih dimenzija doživljaja povezanosti
s prirodom i različitih aspekata subjektivne dobrobiti adolescenata. Provedeno istraživanje
može poslužiti za kreiranje smjernica u oblikovanju programa u prirodi za adolescente, jednako
tako i kao temelj za uvođenje promjena u odgojno-obrazovnim ustanovama, obiteljima i drugim
zajednicama s adolescentima u smjeru poticanja i produbljivanja njihove povezanosti s
prirodom.
Sažetak (engleski) There is a trend towards spending less and less time in nature and separation of people from the
natural world. This is especially highlighted in the period of adolescence, during which levels
of nature connectedness decrease, with many other challenges that can lead to a decrease in
psychological well-being. This study aimed to investigate the relationship between nature
connectedness and the subjective well-being of adolescents. Part of the research was carried out
in secondary schools in Rijeka, and the second part was carried out during an experiential
learning program in nature organized by "Outward Bound Croatia" in Lika. A total of 249
respondents between the ages of 15 and 19 participated, of which 35 participated in the OBC
program. The new measure Nature Intelligence (Van den Berg and Albers, 2022) was used to
examine the connection with nature and various aspects of subjective well-being were included
in the research: life satisfaction, well-being index, positive and negative emotions, and general
self-worth. The results of this research confirmed the positive correlation between the frequency
of being in nature and nature connectedness, as well as the significant correlation of certain
measures of subjective well-being with certain aspects of connection with nature. It has been
shown that the experiential learning program in nature leads to an increase in the connection
with nature, but not necessarily to an improvement in subjective well-being, except in lifesatisfaction. The contributions of motivation and the frequency of time spent in nature
explaining the connection with nature were investigated, as well as the contributions of the
experience of connection with nature and the frequency of being in nature in the explanation of
subjective well-being. Most of the obtained results are in accordance with previous research,
whereby this research provides new information about the relationship between different
dimensions of nature connectedness and different aspects of the subjective well-being of
adolescents. The conducted research can be used to create guidelines for designing programs in
nature for adolescents, as well as a foundation for introducing changes in educational
institutions, families and other communities with adolescents in the direction of encouraging
and deepening their relationship with nature.
Ključne riječi
povezanost s prirodom
izloženost prirodi
subjektivna dobrobit
adolescenti
program iskustvenog učenja u prirodi
Ključne riječi (engleski)
nature connectedness
nature exposure
subjective well-being
adolescence
experiental learnin program in nature
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:591895
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-09-07 12:02:22