Naslov Povezanost ispitne anksioznosti, emocionalne regulacije i kognitivnog opterećenja u situaciji provjere znanja
Naslov (engleski) The Relationship between Test Anxiety, Emotional Regulation and Cognitive Load in a Knowledge Assessment Situation
Autor Zita Jurić
Mentor Barbara Rončević Zubković (mentor)
Član povjerenstva Alessandra Pokrajac-Bulian (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Barbara Rončević Zubković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Tamara Mohorić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju) Rijeka
Datum i država obrane 2023-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Tijekom svojeg visokoškolskog obrazovanja, studenti se često susreću s raznim akademskim
izazovima, koji uključuju provjere znanja. Deficiti u akademskoj izvedbi u situaciji provjere
znanja često su povezani s višim razinama ispitne anksioznosti kod studenata. Dosadašnja
istraživanja uglavnom su ispitivala povezanost ispitne anksioznosti i kognitivnog opterećenja
te njihovog utjecaja na akademsku izvedbu, dok nešto manji broj istraživanja uzima u obzir
emocionalnu regulaciju kao potencijalno važan faktor u objašnjenju povezanosti ovih
konstrukata. Prema tome, cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu strategija emocionalne
regulacije u objašnjenju odnosa ispitne anksioznosti i kognitivnog opterećenja kod studenata u
ispitnoj situaciji. U istraživanju je sudjelovalo 428 studenata (265 žena i 153 muškaraca),
različitih godina i programa studija. U prvom dijelu istraživanja ispitanici su na nastavi
ispunjavali upitnike ispitne anksioznosti i emocionalne regulacije, a u drugom dijelu su
neposredno nakon pisanja kolokvija rješavali upitnik kognitivnog opterećenja. Fiziološko
emocionalna komponenta ispitne anksioznosti pokazala se značajnim prediktorom unutarnjeg i
inherentnog kognitivnog opterećenja, pri čemu studenti koji u većoj mjeri doživljavaju
fiziološko emocionalne simptome ispitne anksioznosti, percipiraju veće inherentno i unutarnje
kognitivno opterećenje. Kognitivno bihevioralna komponenta ispitne anksioznosti pokazala se
značajnim prediktorom unutarnjeg i vanjskog kognitivnog opterećenja, pri čemu studenti koji
u većoj mjeri doživljavaju kognitivno bihevioralne simptome ispitne anksioznosti, percipiraju
veće unutarnje i vanjsko kognitivno opterećenje. Procesi usmjeravanja na zadatak i smanjivanje
napetosti pokazali su se značajnim prediktorima inherentnog kognitivnog opterećenja, pri čemu
studenti koji se usmjeravaju na zadatak ili koriste strategiju smanjivanja napetosti, percipiraju
veće inherentno kognitivno opterećenje. Strategije emocionalne regulacije koje se odnose na
samookrivljavanje, maštanje i ponovnu procjenu važnosti, pokazale su se značajnim
prediktorima unutarnjeg kognitivnog opterećenja, pri čemu studenti koji se samookrivljavaju,
maštaju ili koriste ponovnu procjenu važnosti, percipiraju veće unutarnje kognitivno
opterećenje. Samookrivljavanje i maštanje kao strategije emocionalne regulacije, pokazale su
se značajnim prediktorima vanjskog kognitivnog opterećenja, pri čemu studenti koji se
samookrivljavaju ili maštaju, percipiraju veće vanjsko kognitivno opterećenje. Dobiven je
statistički značajan moderatorski efekt smanjivanja napetosti u odnosu fiziološko emocionalne
komponente ispitne anksioznosti i unutarnjeg kognitivnog opterećenja, pri čemu je efekt
fiziološko emocionalne komponente ispitne anksioznosti na unutarnje kognitivno opterećenje
manji s povećanjem korištenja strategije smanjivanja napetosti.
Sažetak (engleski) During their higher education, students often face various academic challenges, which include
knowledge assessment situations. Deficits in academic performance in an assessment situation
are often associated with higher levels of test anxiety in students. Previous research has mainly
examined the relationship between test anxiety and cognitive load and their effects on academic
performance, while a slightly smaller number of studies have considered emotional regulation
as a potentially important factor in explaining the relationship between these constructs.
Therefore, the aim of this study was to examine the role of emotional regulation strategies in
explaining the relationship between test anxiety and cognitive load amog students in
aknowledge assessment situation. There was 428 students (265 women and 153 men) of
different years and study programs that participated in the study. In the first part of the study,
the participants completed questionnaires on test anxiety and emotional regulation in class, and
in the second part, immediately after writing the exam, they completed the cognitive load
questionnaire. The physiological-emotional component of test anxiety proved to be a significant
predictor of internal and inherent cognitive load, whereby students who experienced stronger
physiological-emotional symptoms of test anxiety perceived greater inherent and internal
cognitive load. The cognitive-behavioral component of test anxiety turned out to be a significant
predictor of internal and external cognitive load, whereby students who experienced more
cognitive-behavioral symptoms of test anxiety perceived greater internal and external cognitive
load. The task-focusing processes and tension reduction proved to be significant predictors of
inherent cognitive load, whereby students who are task-focused or use tension reduction
strategies perceive higher inherent cognitive load. Emotional regulation strategies related to
self-blame, daydreaming and reappraisal of importance have been shown to be significant
predictors of internal cognitive load, whereby students who self-blame, engage in wishful
thinking or use importance reappraisal, perceive greater internal cognitive load. Self-blame and
wishful thinking as emotional regulation strategies, were found to be significant predictors of
external cognitive load, whereby students who self-blame or engage in wishful thinking
perceive greater external cognitive load. A statistically significant moderating effect of tension
reduction was obtained in the relationship between the physiological emotional component of
test anxiety and internal cognitive load. The effect of the physiological emotional component
of test anxiety on internal cognitive load decreased with increasing use of the tension reduction
strategy.
Ključne riječi
ispiti
anksioznost
provjera znanja
visokoškolsko obrazovanje
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:795373
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra psihologije (univ. mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-11-24 07:46:45