Naslov Odnos planiranja, radnog pamćenja i anksioznih misli kod oboljelih od sindorma iritabilnog crijeva i zdravih osoba te njihova prediktivna vrijednost za kvalitetu života oboljelih osoba
Naslov (engleski) The Relationship between Planning, Working Memory and Anxious thoughts in Individuals with Irritable Bowel Syndrome and Healthy Individuals and Their Predictive Value for the Quality of Life in Those with IBS
Autor Tea Hruškar
Mentor Mladenka Tkalčić (mentor)
Član povjerenstva Marko Tončić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Mladenka Tkalčić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Miljana Kukić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za psihologiju) Rijeka
Datum i država obrane 2023-09-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija
Sažetak Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati razlike u razinama anksioznosti, sposobnosti planiranja i
radnog pamćenja kod oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva (SIC) i zdravih osoba, razlike u
povezanosti planiranja, radnog pamćenja i anksioznih misli kod osoba sa SIC-om i zdravih osoba
te prediktivnu vrijednost anksioznih misli, planiranja i radnog pamćenja u svrhu objašnjenju
kvalitete života kod oboljelih od SIC-a. Istraživanje se provodilo u sklopu
znanstvenoistraživačkog projekta “Kognitivno-afektivne i ponašajne odrednice sindroma
iritabilnog crijeva”. U istraživanju je sudjelovalo 76 pacijenata s dijagnozom sindroma
iritabilnog crijeva koji se liječe u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Kliničkoj bolnici Sveti
Duh u Zagrebu. Sudjelovalo je 76 ispitanika, od kojih je bilo 12 muškaraca i 64 žene. Što se tiče
kontrolnog uzorka, sudjelovalo je 76 zdravih osoba, od kojih je bilo 19 muškaraca i 57 žena, pri
čemu su dob, spol, bračni status, razina obrazovanja i radni status približno odgovarali uzorku
oboljelih od SIC-a. Istraživanje se na kliničkom uzorku provodilo u tri dijela pri čemu su
ispitanici u prvom i trećem dijelu ispunjavali upitnike i rješavali zadatke na računalu, dok je
drugi dio istraživanja uključivao samostalno dnevničko praćenje u periodu od dva tjedna. Za
razliku od oboljelih od SIC-a, zdravi ispitanici su pristupili istraživanju u jednom terminu.
Dobivena je razlika u razini anksioznih misli između oboljelih od SIC-a i zdravih osoba. Osobe
koje boluju od SIC-a doživljavaju značajno više razine anksioznih misli nego zdrave osobe. Nije
dobivena razlika u kapacitetu radnog pamćenja kao ni razlika u broju uspješno riješenih zadataka
na zadatku Londonski toranj između oboljelih od SIC-a i zdravih osoba. Dobivena je značajna
razlika u prosječnom vremenu do prvog poteza na zadatku Londonski toranj. Oboljelima od SICa je potrebno više vremena da učine prvi potez nego zdravim osobama. Nadalje, nije dobivena
razlika u povezanosti anksioznih misli i broja uspješno riješenih zadataka, u povezanosti
anksioznih misli i kapaciteta radnog radnog pamćenja ni u povezanosti broja uspješno riješenih
zadataka i kapaciteta radnog pamćenja kod oboljelih od SIC-a i zdravih osoba. Dobivena je
značajna razlika u povezanosti anksioznih misli i prosječnog vremena do prvog poteza kod
oboljelih od SIC-a i zdravih osoba. Oboljelima od SIC-a s višim razinama anksioznih misli, bilo
je potrebno manje vremena do prvog poteza, dok kod zdravih osoba nije dobivena značajna
korelacija. Dobivena je značajna razlika u povezanosti prosječnog vremena do prvog poteza i
kapaciteta radnog pamćenja kod oboljelih od SIC-a i zdravih osoba. Zdrave osobe, kojima je bilo
potrebno manje vremena da učine prvi potez, pamte dulji niz brojeva, za razliku od osoba koje
boluju od SIC-a kod kojih nije dobivena značajna korelacija. Osim toga, dobivena je značajna
razlika u povezanosti broja uspješno riješenih zadataka i vremena do prvog poteza u zadatku
Londonski toranj. Zdrave osobe kojima je bilo potrebno manje vremena do prvog poteza,
uspješno su riješile veći broj zadataka, za razliku od osoba koje boluju od SIC-a kod kojih nije
dobivena značajna korelacija. Naposljetku, anksiozne misli pokazale su se značajnim
prediktorima mentalne i tjelesne kvalitete života kod oboljelih od SIC-a. Više razine anksioznih
misli predviđaju smanjenu mentalnu i tjelesnu kvalitetu života kod osoba koje boluju od SIC-a.
Radno pamćenje i planiranje nisu se pokazali značajnim prediktorima u objašnjenju kvalitete
života kod oboljelih od SIC-a. Rezultati impliciraju da prisutnost sindroma iritabilnog crijeva
može utjecati na kognitivne i afektivne aspekte funkcioniranja, a prisutnost anksioznih misli ima
važnu ulogu u predviđanju smanjene kvalitete života kod oboljelih. Dobiveni nalazi naglašavaju
važnost daljnjeg istraživanja kognitivnih funkcija kod oboljelih od SIC-a te njihova
potencijalnog utjecaja na kvalitetu života kod oboljelih.
Sažetak (engleski) The aims of this study were to examine three aspects associated with people suffering from
irritable bowel syndrome (IBS). First, to compare anxiety levels and executive functions,
specifically the planning ability and working memory of IBS patients and healthy participants.
Second, to examine differences in the relationship between planning, working memory and
anxious thoughts in IBS patients and healthy participants. The third aim was to examine
predictive value of anxious thoughts, planning and working memory in explaining IBS patients’
quality of life. The research was conducted as a part of the scientific research project "Cognitiveaffective and behavioral determinants of irritable bowel syndrome". There were 76 subjects with
irritable bowel syndrome diagnoses, 12 were male and 64 were female. As for the control
sample, there were 76 healthy participants, 19 men and 57 women, with demographic status
approximately matching the sample of IBS patients. The research was conducted on a clinical
sample in three parts, with the respondents in the first and third parts involved completing a set
of questionnaires and solving tasks on the computer, while the second part of the research
included independent diary monitoring of disease symptoms, mood and stress perception for two
weeks. In contrast, healthy participants entered the study in one appointment. There was
significant difference in the level of anxious thoughts between IBS patients and healthy
participants. IBS patients experience significantly higher levels of anxious thoughts than healthy
ones. There was no significant difference in working memory capacity, as there is no significant
difference found in the number of successfully solved tasks on the Tower of London between
two samples. A significant difference was obtained in the average preplanning time on Tower of
London tasks. IBS patients spent more preplanning time than healthy participants. Furthermore,
there was no difference in the relationship between anxious thoughts and the number of
successfully solved tasks, in the relationship between anxious thoughts and working memory
capacity, nor in the relationship between the number of successfully solved tasks and the
capacity of working memory in patients with IBS and healthy participants. A significant
difference was obtained in the relationship between anxious thoughts and the average
preplanning time in IBS patients and healthy participants where IBS patients experiencing higher
levels of anxious thoughts had shorter preplanning time while in healthy participants no
significant correlation was obtained. In addition, a significant difference was obtained in the
relationship between the number of tasks that were successfully solved and the average
preplanning time in the Tower of London task. Healthy people who had less preplanning time,
successfully solved a more tasks, in contrast to people suffering from IBS, where no significant
correlation was obtained. Healthy participants, who needed less preplanning time, also showed
better performance while reproducing sequence of numbers, in contrast to people suffering from
IBS, in whom no significant correlation was obtained. Finally, anxious thoughts proved to be
significant predictors of mental and physical quality of life in IBS patients. Higher levels of
anxious thoughts predict lower mental and physical quality of life in IBS patients. Working
memory and planning did not prove to be significant predictors in explaining the IBS patients’
quality of life. The results imply that the presence of irritable bowel syndrome can affect the
cognitive and affective aspects of functioning, and the presence of anxious thoughts plays an
important role in predicting a reduced quality of life in individuals with IBS. The obtained
findings emphasize the importance of further research of cognitive function in individuals with
IBS and their potential impact on the quality of life.
Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva
anksiozne misli
sposobnost planiranja
radno pamćenje
kvaliteta života
Ključne riječi (engleski)
irritable bowel syndrome
anxious thoughts
planning ability
working memory
quality of life
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:186:622016
Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra psihologije (univ. mag. psych.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-11-27 12:23:39