| Sažetak | Ovaj rad kritički analizira fenomen antiheroja koristeći seriju Breaking Bad, tako što samu
seriju tretira kao kulturalni produkt i svojevrsni ogledni primjer zapadnog narativa u kojem
spomenuti fenomen postiže popularnost. Naime, koncept antiheroja sve je češći u
postmodernističkim proizvodima filmske i TV industrije, te na vrlo specifičan i zanimljiv način
mami gledatelje i potiče identifikaciju s istima. Kako bi se ova pojava objasnila, odabran je
kulturalni pristup seriji, koji ju sagledava kao kulturalni proizvod koji se nalazi u kružnom toku
kulture, te samim time prolazi kroz faze produkcije, konzumacije, regulacije, reprezentacije i
identifikacije. Osim toga, u procesu tretiranja navedene serije kao primjera zapadnog narativa,
bit će govora i o raznim ostalim kulturalnim pojavama koje (ne)svjesno rezoniraju sa
gledateljima, te time čine ovakav naizgled nekonvencionalan koncept antiheroja privlačnim.
Ovaj rad koristi narativnu i diskurzivnu analizu, kao i studiju slučaja, kako bi pružio holistički
pogled na kulturni utjecaj antijunaka. Važno je napomenuti da se istraživanje suzdržava od
izravne interakcije s publikom ili opsežnih anketa, te umjesto toga analizira elemente priče,
tehnike produkcije i društvene kontekste, ističući različite interpretacije unutar same serije.
Upotrebom Hallove teorije recepcije i kontekstualizacijom rasprave unutar zapadne narativne
tradicije i postmodernizma, rad istražuje emergenciju i privlačnost antiherojskog arhetipa, te
osvjetljava kako je Breaking Bad predstavio i popularizirao antiherojskog lika Waltera Whitea,
pritom stavljajući fokus na etičke i moralne dileme u seriji, njezin sociopolitički komentar i
interakciju s interpretacijama publike. |
| Sažetak (engleski) | This paper critically analyzes the phenomenon of the antihero, using the series Breaking Bad
as a cultural product and a paradigmatic example of a Western narrative in which this
phenomenon gained popularity. The concept of the antihero is becoming increasingly prevalent
in postmodern products of the film and TV industry, intriguing viewers in a unique manner and
fostering identification with these characters. To explain this phenomenon, a cultural approach
to the series has been chosen, viewing it as a cultural product embedded within the circuit of
culture. Therefore, it undergoes stages of production, consumption, regulation, representation,
and identification. Moreover, while treating the mentioned series as a prime example of a
Western narrative, there will be a discussion about various other cultural phenomena that
(un)consciously resonate with viewers, rendering this seemingly unconventional concept of the
antihero appealing. This paper, utilizing reception theory, delves into Breaking Bad to analyze
the antihero phenomenon, while employing a narrative and discursive analysis, as well as a case
study, to provide a holistic view of the antihero's cultural impact. Notably, the study refrains
from direct audience engagement or extensive surveys. Instead, it dissects narrative elements,
production techniques, and societal contexts, all while spotlighting diverse readings within the
show. Utilizing Hall's reception theory and contextualizing the discussion within Western
narratives and postmodernism, this paper explores the emergence and allure of the antiheroic
archetype, illuminates how Breaking Bad introduced and popularized the antiheroic character
of Walter White, all while focusing on the ethical and moral dilemmas within the series, its
socio-political commentary, and its interaction with audience interpretations. |
