Matične knjige zapisi su o najsretnijim i najtužnijim trenucima u ljudskom životu: krštenju, vjenčanju i smrti te kao takve vrijedan su i razmjerno pouzdan izvor prvenstveno za demografska istraživanja, ali i druge istraživačke teme. Ovaj radi bavi se matičnim knjigama katoličke župe Fužine čija povijest vođenja počinje s 1725. godinom. Cilj ovog rada je analizirati i interpretirati matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih u župi Fužine od 1821. do 1850. godine kako bi se prikazala demografska kretanja i trendovi. U prvom dijelu donosi se kratki prikaz povijesti i razvoja naselja Fužine, dok se drugi dio rada bavi povijesnim razvojem matičnih knjiga, problematikom njihova istraživanja te se opisuju osnovne karakteristike matica župe Fužine. Treći dio rada u potpunosti je posvećen demografskoj analizi matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih. Utvrđeno je da se župa Fužine uklapa u demografske trendove predtranzicijskog perioda. Analiza je pokazala kako je prirodni prirast tijekom cijelog tridesetogodišnjeg razdoblja bio pozitivan. Ruralni karakter zajednice ogleda se u sezonskoj raspodjeli broja vjenčanja te rođenja i začeća. Minimalan broj vjenčanja tijekom zimskih i ljetnih mjeseci objašnjava se raspodjelom poljoprivrednih i gospodarskih poslova te poštivanjem crkvenih normi i zabrana, dok maksimum začeća na proljeće poklapa se s proljetnim buđenjem seksualnih poriva. Tradicionalnost fužinarskog stanovništva ogleda se i u malom broju nezakonito rođene djece. Najviše djece preminulo je u dojenačkoj i predfertilnoj dobi, a gledano po spolu župa Fužine razlikuje se od uobičajenih trendova jer je preminulo više žena od muškaraca. Unatoč tome zaključeno je kako se župa Fužine u promatranom tridesetogodišnjem razdoblju uklapa u prevladavajuće demografske trendove uočene u Hrvatskoj i Europi.