Sama riječ Balkan vro je komplicirana jer se od poprilično neprecizne geografske odrednice pretvorila u politizirani pojam kojeg krase mnogi, vrlo često negativni atributi. Tijekom godina o Balkanu su se rađali mnogi zapadnjački mitovi koji su ga orijentarizirali i stavljali, a i danas ga stavljaju, na rub civiliziranog svijeta. Posebno je u tom svijetlu zanimljivo vidjeti položaj Hrvatske kao istovremeno balkanske i europske zemlje, s čvrstim argumentima za obje pozicije. Balkan je mjesto gdje su se kroz povijest uvijek rađali snažni identiteti. Do pred kraj prošlog stoljeća, na snazi je bio jugoslavenski identitet, da bi početkom 90ih došlo do snažnog rasta nacionalnih identiteta. Ipak, smirivanjem ratnim strasti, ponovno sve više na snagu stupa jedinstveni, balkanski identitet. Jak činitelj identiteta svih ljudi zasigurno je glazba i ove se činjenice očituju i u njoj. Upravo je glazba snažno pozivala ljude na jedinstvo svih Jugoslavena, zatim na rat i obranu kako hrvatske, tako i srpske kulture i vjere, a danas poziva na stvaranje jedne nove balkanske kulture i društva; kulture užitaka i alkohola s jedne, ali i društva koje živi u bijedi, siromaštvu i koje se treba boriti protiv političkih elita.