| Sažetak | Temeljni ciljevi rada bili su utvrditi učestalost i zadovoljstvo emocionalnom i moralnom podrškom, percepciju socijalne podrške, uvjerenja roditelja djece s teškoćama o traženju stručne pomoći te utvrditi povezanosti između tih varijabli. Sukladno specifičnim ciljevima, ovaj rad je imao ukupno pet hipoteza. Metode kojima smo testirali hipoteze bile su: deskriptivna, korelacijska i diferencijalna metoda. Faktorskom analizom određivali smo konstruktnu valjanost i dimenzije za pojedine skale.U istraživanju su sudjelovali roditelja djece s teškoćama koji žive na području gradova Rijeke i Vinkovaca, te se okupljaju u 8 udruga i institucija koje djeluju u području ranog interveniranja te davanja savjetodavne podrške roditeljima djece s teškoćama. Istraživanju se odazvalo 102 roditelja, od čega 71,6% (73) majki i 28,4% (29) očeva. Za svako dijete upitnik je ispunjavao samo jedan roditelj stoga su podaci prikupljeni za 102 djece s teškoćama u razvoju starosti od 3 do 15 godina, od čega najviše s višestrukim teškoćama u razvoju. Za prikupljanje podataka koristili smo 3 mjerna instrumenta: Upitnik socijalne podrške (Leutar i Oršulić, 2015), Skala procjene socijalne podrške (Vaux i sur., 1986, Kurtović, 2013) te Upitnik uvjerenje o traženju stručne pomoći u roditeljstvu (Pećnik, 2013).Prema rezultatima istraživanja, roditelji najučestalije dobivaju emocionalnu i moralnu podršku od strane roditelja i braće i sestara te su njome najzadovoljniji. Također, roditelji percipiraju podršku od strane obitelji više od strane prijatelja i kolega. U traženju stručne pomoći, roditelji u većoj mjeri osjećaju povjerenje i spremnost u traženje stručne pomoći nego nepovjerenje i nelagodu prema stručnjacima. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje povezanosti između dimenzija učestalosti primanja emocionalne i moralne podrške i zadovoljstva istom, povezanost između percepcije podrške užeg kruga obitelji i percepcije podrške prijatelja i kolega te podrške obitelji. Vidljiva je i povezanost između percepcije podrške prijatelja i kolega te povjerenja i spremnosti u traženju stručne pomoći roditelja djece s teškoćama. Rezultati istraživanja ukazuju i na nepostojanje povezanosti između demografskih karakteristika roditelja i ispitivanih varijabli.Rezultati ovog istraživanja ukazuju na slabiju podršku stručnjaka u odnosu na podršku koju roditelji primaju od strane svoje obitelji, prijatelja i kolega. U tome smislu, potrebno je podignuti razinu učestalosti podrške stručnjaka roditeljima djece s teškoćama. Također, premda roditelji djece s teškoćama pokazuju povjerenje i spremnost u traženju stručne pomoći, roditelji iskazuju i nelagodu, te u nešto manjoj mjeri nepovjerenje u traženju stručne pomoći. Iz tog razloga, potrebno je raditi na uklanjanju straha od stigmatizacije i marginalizacije koju roditelji djece s teškoćama osjećaju.Ključne riječi: socijalna podrška, emocionalna i moralna podrška, stručna pomoć, djeca s teškoćama, roditelji djece s teškoćama. |
| Sažetak (engleski) | The fundamental aim of this paper was to determine frequency and satisfaction with emotional and moral support, perception of the social support, convictions of parents of children with disabilities about seeking professional help and determinate correlations between these variables. According to specific aims, this paper had five hypothesises total. We used three methods to test these hypotesis: descriptive method, correlation method and differential method. We used factor analysis to determine construct validity and dimensions for individual scales.The study included parents of children with disabilities who live in two cities, Rijeka and Vinkovci. They gather in 8 associations and institutions which work in the field of early intervention and advisory support. 102 parents responded survey, out of which 71,6% (73) were women and 28,4% (29) were men. For every child, only one parent filled up the questionnaire, therfore the data we collected includes 102 children with disabilities who are 3 to 15 years old and they mostly have multiple difficulties. For data collection we used 3 measuring instruments: Questionnaire of Social Support (Leutar i Oršulić, 2015), Social Support Appraisal Scale (Vaux, 1986, according to Kurtović, 2013) and Questionnare of Convictions of Seeking for Professional Help (Pećnik, 2013).According to study results, parents receive emotional and moral support mostly from their partners, their parents and brothers/sisters. Also, they show mostly satisfaction with partner's, parent's and brother's/sister's support. Parents perceive support more from family than from friends or colleagues. In finding professional help, parents feel trust and willingness more than distrust and discomfort. Study results indicate the existance of the relationship between dimension frequency of receiving emotional and moral support with satisfaction of emotional and moral support, and connection between perception of closer family members support, with perception of friends and colleagues support and with family support. Connection between support of close friends and collegues and trust and willingness in finding professional help is also visible. The study results indicate the non-existence of the relationships between demographic characteristics of parents and tested variables.Results of this study indicate a lower support of professionals in relation to family's support, friend's support and colleague's suport. In this sence, it is necessary to raise the frequency of professional help to parents of children with disabilities. Also, although parents of children with disabilities show the confidence and willingness in finding professional help, parents also report distrust and discomfort in seeing professional help. Because of that, it is necessary to work on eliminating the fear of stigmatization and marginalization which parents of children with disabilities feel.Key word: social support, emotional and moral support, professional help, children with disabilities, parents of children with disabilities. |
