Naslov Odnos meditacije i kognitivno-emocionalne fleksibilnosti Autor Silvija Šikić Mentor Mladenka Tkalčić (mentor)Član povjerenstva Svjetlana Kolić-Vehovec (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Mladenka Tkalčić (član povjerenstva)Član povjerenstva Igor Bajšanski (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Rijeci Datum i država obrane 2016-09-27, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Evidentirane su mnogobrojne dobrobiti na čovjekovo funkcioniranje koje proizlaze iz prakticiranja meditacije, među kojima su regulacija pažnje, poboljšanje kognitivnih funkcija, povećana svjesnost o tijelu, uspješna emocionalna regulacija i promjene u doživljavanju sebe. Zapaženo je kako uslijed meditacije kognitivni, emocionalni i bihevioralni odgovori na okolinu postaju sve fleksibilniji i manje automatizirani. Cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaje koje kratkoročni trening meditacije ima na regulaciju pažnje, kognitivnu i emocionalnu fleksibilnost te na sveukupni osjećaj dobrobiti. U istraživanje je bilo uključeno 63 ispitanika, 53 žena i 10 muškaraca u dobi od 18 do 36 godina, većim dijelom studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Rezultati su pokazali kako su razine usredotočene svjesnosti značajno više nakon provedenih treninga, pri čemu ispitanici uključeni u trening meditacije imaju višu sklonost usredotočenoj svjesnosti od ispitanika uključenih u trening progresivne mišićne relaksacije. Nadalje, obje skupine pokazale su povećanje u efikasnosti podsustava uključivanja opreza i izvršne kontrole pažnje, dok u podsustavu orijentiranja nije zapažena promjena, kao ni na mjeri konvergentnog mišljenja kao pokazatelja kognitivne fleksibilnosti. Na mjerenim karakteristikama emocionalnosti pokazalo se kako obje grupe procjenjuju ugodnijima negativne verbalne podražaje, dok nema razlike u procjeni valencije neutralnih i pozitivnih riječi. Intenzitet uzbuđenja riječima obje grupe procjenjuju nižim, pri čemu je intenzitet uzbuđenja pozitivnim i negativnim riječima značajno niži nakon nego prije održanih treninga dok kod neutralnih riječi nema razlike. Ispitanici obje skupine su također pokazali porast pozitivnog i smanjenje negativnog raspoloženja u tjednu nakon treninga u odnosu na tjedan prije, a među dvjema skupinama nije bilo značajne razlike u procjenama psihološke dobrobiti. Razina usredotočene svjesnosti pokazala se kao dobar prediktor psihološke dobrobiti, uz efikasnost podsustava izvršne kontrole pažnje, dok se ostale varijable nisu pokazale značajnim prediktorima. Ovi rezultati upućuju na moguće djelovanje drugih faktora koji su uzrokovali promjene kod ispitanika, ne nužno treninga meditacije, ističući potrebu za daljnjim istraživanjem mehanizama u podlozi meditacije.
Sažetak (engleski) Empirical findings show that the practice of meditation has many benefits on human functioning, among which are attention regulation, enchancement of cognitive functions, raised body awareness, adaptive emotion regulation and changes in the perspective of the self. As a result of meditation practice, cognitive, emotional and behavioral responses to the environment become more flexible and less automatic. The aim of the current study was to investigate the impacts which a short-term 10 days meditation practice has on attention regulation, cognitive and emotional flexibility as well as subjective well-being. The study included 63 participants, 53 females and 10 males in the age from 18 to 36, mostly students of the Department of Psychology at the Faculty of Humanities and Social Studies. The results have shown that the levels of mindfulness are higer after compared to before the trainings, with the participants in the meditation condition reporting higher levels in comparison to the control group who was doing progressive muscle relaxation. Both groups have shown increases in efficiency in the networks of alerting and executive control of attention, while there was no change in the network of orienting or on the measure of convergent thinking. On the measures of emotional functioning, results have shown that both groups after the trainings asses negative words more pleasant, while there is no change in the assesment of neutral and positive words. The arousal by verbal stimuli is experienced to a lesser extent after the trainings by both groups, specifically the arousal by negative and positive words while neutral words showed no change. The participants of both groups have also shown an increase in the positive and decrease in the negative mood in the week after the training compared to the week before the training, but there was no change reported in psychological well-being. The level of mindfulness is a good predictor of psychological well-being together with the executive control of attention, while other measures have not show to be valuable predictors. The results of this study show the effect of other factors apart from meditation training that has influenced the participants and their assessments of cognitive and emotional states, and have highlighted the need for further research of the effects of meditation.
Ključne riječi
meditacija
pažnja
kognitivno-emocionalna fleksibilnost
psihološka dobrobit
Ključne riječi (engleski)
meditation
attention
cognitive-emotional flexibility
well-being
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:186:970427 Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2017-02-27 12:22:11
