Cilj ovog istraživačkog rada bio je opisati i analizirati stavove i ponašanja studenata Sveučilišta u Rijeci prema ekološkoj problematici (N=1347). Odnosno, cilj rada bio je utvrditi postoji li povezanost između ekoloških stavova, ekoloških ponašanja, etos tipova, te preferencije razvojne paradigme s obzirom na nezavisne varijable. Rezultati su pokazali kako studenti najviše zastupaju holistički etos tip odgovornosti (82,2 %), te odabiru „novu ekološku paradigmu― , tj. „sporiji ekonomski rast uz veću ekološku zaštitu―. Pritome je pronađena razlika s obzirom na spol ispitanika i godinu studija: žene i studenti završnih godina su zastupljeniji u odabiru holističkog etos tipa odgovornosti i „nove ekološke paradigme―, dok su muškarci i studenti prvih godina zastupljeniji u kategoriji odabira egocentrističkog tipa odgovornosti i stava za bržim ekonomskim razvojem na štetu okoliša. Dobiveni rezultati uporabom skale stavova i pro-ekoloških ponašanja uzorka studenata Sveučilišta u Rijeci sugeriraju da istraživana populacija uglavnom posjeduje visoku razinu ekološke osviještenosti, dok se sukladno rezultatima prethodnih istraživanja razina ekoloških značajnih ponašanja pokazala slabijom. Studenti najčešće biraju sudjelovati u onim ponašanjima koja doprinose financijskoj uštedi. Također, uočena je kontingencijska povezanost prema spolu, godini studija, stupnju obrazovanja majke te znanstveno područje studiranja. Muškarci, studenti na početku školovanja, te studenti tehničkog i biotehničkog usmjerenja ostvarili su niži rezultat na ljestvicama pro-ekoloških ponašanja i stavova. Zakljuĉno, može se tvrditi kako su duljina obrazovanja i spol važni čimbenici u kreiranju ekološke svijesti i ekoloških ponašanja.