| Abstract | Cilj je ovoga istraživanja bio utvrditi razinu asortativnog uparivanja heteroseksualnih ljubavnih parova u crtama ličnosti koristeći sustavni pregled literature i metaanalizu, kao i procese u podlozi te moderatore tog efekta. Za prikupljanje relevantnih izvora korišteno je pet strategija: (1) pretraživanje digitalnih baza, (2) pregledavanje referenci relevantnih izvora, (3) pretraživanje publikacija relevantnih autora, (4) pretraživanje izvora koji su citirali pronađene izvore te (5) pregledavanje relevantnih časopisa. Ove su metode rezultirale s 400 izvora koji su zadovoljili tri unaprijed postavljena kriterija. Prvo, uključivali su empirijsko istraživanje te drugo, sadržavali su mjeru željene ili ostvarene sličnosti ljubavnih parova u barem jednoj crti ličnosti. Treće, ispitanici su bili heteroseksualne orijentacije. Svi su izvori kodirani, a na manjem je uzorku ispitano slaganje triju procjenjivača. U analizu je uključeno 345 izvora, odnosno 378 nezavisnih uzoraka te četiri vrste pokazatelja sličnosti: Pearsonov koeficijent korelacije na razini uzorka i para, intraklasni koeficijent korelacije na razini uzorka te apsolutna razlika. Rezultati uglavnom ukazuju na sličnost parova u crtama ličnosti. Djelomično je potvrđena pretpostavljena viša sličnost pravih nego slučajnih parova. U skladu s očekivanjima, efekt stereotipne točnosti znatno smanjuje Pearsonov koeficijent izračunat na razini para. Rezultati vezani uz efekte kontroliranja različitih relevantnih varijabli ukazuju na inicijalnu sličnost i aktivni odabir. U skladu s tim su i rezultati dobiveni u longitudinalnim istraživanjima, korelacijama između apsolutne razlike i trajanja odnosa te izostanak moderatorskog efekta trajanja odnosa, kao i značajan efekt idealne na ostvarenu sličnost. Sličnost izračunata uz korekciju za nepouzdanost pokazala se značajno većom nego bez nje. Treba naglasiti da većina statističkih postupaka ukazuje na izostanak pristranosti zbog selektivnog objavljivanja u prikupljenim podacima, odnosno da dobiveni ukupni efekti nisu iskrivljeni zbog veće vjerojatnosti objavljivanja statistički značajnih ili snažnijih efekata. Što se tiče pojedinačnih crta, dobiveni su varijabilni nalazi, uz očekivano najviše pokazatelje sličnosti za crte slične stavovima. Kada govorimo o moderatorskim efektima, značajnima su se pokazali efekti metode procjene, pri čemu je u usporedbi sa samoprocjenama viša sličnost pronađena za druge vrste procjena (npr. kombinacija samoprocjene i procjene partnera, bihevioralne mjere), a niža za procjene partnera. Kultura se također pokazala važnim moderatorom, odnosno sličnost je viša u kulturama u kojima su manje izražene zapadnjačke vrijednosti. Naposljetku treba uputiti na potreban oprez pri interpretaciji neznačajnih nalaza vezanih uz moderatorske efekte s obzirom na smanjenu snagu takvih postupaka u metaanalizama. |
| Abstract (english) | The aim of this study was to determine the level of assortative mating in heterosexual couples for personality traits using systematic review and meta-analysis, as well as underlying mechanisms and moderators. Five strategies were used for literature search: (1) searching online databases, (2) footnote chasing, (3) searching publications of relevant authors, (4) forward footnote chasing, and (5) searching relevant journals. These methods yielded 400 sources which satisfied the eligibility criteria. Firstly, the source had to include an empirical study, secondly, an index of ideal or real couple similarity for at least one personality trait was available, and thirdly, the subjects were heterosexual. All sources were coded, and using a smaller subsample, inter-rater agreement was tested. Data analysis included 345 sources, 378 independent samples, and four types of similarity indices: sample- and couple-level Pearson correlation coefficient, sample-level intraclass correlation coefficient, and absolute difference score. The results mostly indicate positive assortment in personality traits. The predicted higher similarity of real than random couples was partially supported. As expected, the control of stereotype accuracy significantly reduced couple-level Pearson correlation. The results regarding effects of statistical control of relevant variables point to initial similarity and active mate choice. In line with that are the findings of longitudinal studies, correlations of absolute difference scores and relationship duration, non-existent moderating effect of relationship duration, and positive effect of ideal similarity for the prediction of real similarity. The correction for attenuation significantly increased the similarity. Most statistical analyses indicate that there is no publication bias in these data. In other words, the summary effect sizes are not distorted due to higher likelihood of publishing statistically significant or higher effect sizes. Regarding specific traits, the results were variable, while as expected the highest effects were obtained for traits similar to attitudes. When it comes to moderators, significant effects were observed for the method of assessment, where relative to self-reports higher similarity was obtained for other types of assessment (e.g., combination of self- and partner-reports, behavioral measures), and lower for partner-reports. Culture was also an important factor. That is, higher similarity in personality was found in cultures with lower Western values. Lastly, caution is called for when interpreting non-significant findings of moderator analyses. Namely, these procedures often suffer from lower power in meta-analyses. |
