Pages
-
-
Urednička politika tjednika "Hrvatsko slovo"
-
Klara Veleslavić „Urednička politika tjednika 'Hrvatsko slovo'“ analiza je brojeva objavljenih od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2019. godine te odgovor na pitanje što je hrvatska kultura jedinom hrvatskom tjedniku za kulturu. Opsežna primarna literatura od 522 broja nastoji se sažeti kroz prikaze glavnih tema i rubrika tjednika te odnosa uredništva prema hrvatskoj prošlosti, politici, društvu i umjetnosti. Kao glavni temelji uredničke politike, pa tako i definicije kulture, izdvojili su se...
-
-
Use of English in and out of the Classroom: Insights from Erasmus Students
-
Meri Drašković English has played a major role in today’s society, due to the process of globalization and internationalization. It has become the language of academia and language of higher education. Due to its widespread and use, higher education institutions have started to organize courses in English to attract students worldwide. Erasmus, as the largest mobility programme, offers students to use English in academic and informal context. The aim of this study is to show international students’...
-
-
Usluge i programi za bebe i predškolsku djecu u narodnim knjižnicama
-
Tea Vidučić Narodne knjižnice prisutne su svugdje u svijetu te nastoje ići u korak s tehnološkim napretkom modernog društva. Neprestano se mijenjaju potrebe i afiniteti društva, a knjižnice kako bi ostvarile svoju funkciju moraju ih pratiti. Dječje knjižničarstvo u Hrvatskoj započinje u pedesetim godinama 20. stoljeća kada se otvara prvi dječji odjel u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a potom
postupno i u drugim hrvatskim narodnim knjižnicama. U početku su knjižnice bile okrenute školskoj...
-
-
Usmena epska pjesma u Grabovčevom Cvitu razgovora i Kačićevom Razgovoru ugodnom
-
Lea Golub Rad govori o prisustvu elemenata usmene epske pjesme u Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga Filipa Grabovca i Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića. Cvit razgovora tiskan je 1747. godine u Mlecima. Prvo izdanje Razgovora ugodnog tiskano je 1756. godine, drugo 1759., oba u Mlecima. Obojica autora su franjevci te začetnici svjetovne
tematike i elemenata usmene epike u franjevačkoj književnosti. Svoje su epove namijenili prosvjećenju puka....
-
-
Usmena književnost i nematerijalna kulturna baština mjesta Punat otoka Krka
-
Ivana Orlić Nematerijalna kulturna baština je pojam koji obuhvaća mnoga kulturna dobra i vrlo je važna za svaku zajednicu jer njome ističu svoj identitet. U ovome radu biti će tako sažete spoznaje o nematerijalnoj kulturnoj baštini mjesta Punta. Predstave, prakse, predmeti, događaji i slično samo su neke od pojedinosti koje su opisane u ovom završnom radu. Na početku samog rada ukratko je opisano mjesto. Punat je malo naselje na jugozapadnom dijelu otoka Krka. Za Punat i njegov kulturni...
-
-
Usmena književnost i običaji makarskog primorja
-
Mia Jurišić Tema ovog diplomskog rada odnosi se na svakodnevne životne običaje i usmeno stvaralaštvo Makarskog primorja koje se očuvalo prenošenjem s koljena na koljeno. Makarsko primorje smješteno je u podnožju planine Bikovo uz obalu Jadranskog mora, a zauzima prostor od Vrulje na istoku do Baćine na zapadu. Stanovništvo Makarskog primorja od davnina se bavilo obradom zemlje, stočarstvom, poljoprivredom i ribarstvom. Usmena književnost ovog kraja stvarala se i prenosila svakodnevno i...
-
-
Usmena književnost u radu Ivana Kukuljevića Sakcinskog
-
Eli Derenčinović U radu se obrađuje tema vezana uz usmenu književnost u radu Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Izabrana djela pripadaju razdoblju romantizma i hrvatskom narodnom preporodu. Hrvatski narodni preporod razdoblje je kojim započinje intenzivan interes za usmenu književnost i tradicijsku kulturu. Analizirani zapisi usmene književnosti objavljivani su u časopisima Danica, Kolo i Arkivu za povjestnicu jugoslavensku. Ivan Kukuljević Sakcinski jedan je od istaknutih kulturnih djelatnika u razdoblju...
-
-
Usmena povijest: svakodnevica djetinjstva 1950-ih i 1960-ih na Grobniku u u gradu Rijeci
-
Korina Zoretić Ovaj rad bavi se povijesti djetinjstva na područjima grada Rijeke i na Grobniku u riječkom zaleđu tijekom 1950-ih i 1960-ih godina. Rad se temelji na intervjuima te sagledava cjelokupnost dječje svakodnevice – od odrastanja u obitelji i zajednici, preko škole i slobodnog vremena, do prijateljstava i vanjskih utjecaja politike i Crkve. Kroz rad se daje usporedba ruralnog i gradskog okružja odrastanja te se utvrđuje kako su, barem u slučaju ispitanika, djeca na selu imala više...
-
-
Usmena predaja ravnogorskog kraja
-
Andrea Pajović Usmena predaja važna je za opstanak tradicije i baštine nekog kraja. Stoljećima je ravnogorski kraj bio naseljavan stanovnicima različitih nacionalnih pripadnosti, koji su donosili svoju kulturu, tradiciju i baštinu. Takvo naseljavanje uvelike je utjecalo na kreiranje posebne baštine i govora u Ravnoj Gori. U ovom radu ću prikazati svakodnevni život i običaje i vjerovanja mještana ravnogorskog kraja, koji su do danas sačuvani pomoću usmene predaje koja se prenosi s generacije na...
-
-
Usmeni iskazi stanovnika mjesta Sigetac o sjećanjima na mladost
-
Elena Salaj Cilj je ovoga rada bio prikupljanje usmenih iskaza o sjećanjima na mladost kazivača koji su mještani sela Sigetac te njihova interpretacija. Sjećanja ukazuju na proživljene mladosti i opisuju poteškoće, ali i radosti seoskoga života. Rad sadrži kratak pregled teorijskih radova vezanih za usmenu povijest, pričanja o životu, usmenost, povijesno i biografsko vrijeme te sjećanje i odnos stvarnosti i mašte, seljačku kulturu i identitet seoske zajednice. Prikazu terenskog rada...
-
-
Usmeni oblici otoka Cresa
-
Petra Vodarić Težište rada na temu usmenih oblika otoka Cresa u prvome je redu terensko istraživanje koje je u sebi obuhvatilo: proces prikupljanja proznih oblika otoka Cresa, popisivanje i transkribiranje. Sakupljeno se podijelilo po tematskoj osnovi te se svaka tema, odnosno motiv, nastojalo obraditi kratkim osvrtom. Uz teorijski dio rada koji je poslužio kao polazište za praktičnu nadopunu dosadašnjih istraživanja o običajima otoka, posvetilo se pažnju kontekstualizaciji kazivanja usmenih...
-
-
Uspon Rusije u 18. stoljeću - Veliki sjeverni rat
-
Edvard Štimac Rusku povijest u razdoblju od kraja 17. i početka 18. stoljeća obilježila je vladavina kontroverznog cara Petra Velikog koji je pretvorio zaostalu srednjovjekovnu Rusiju u moderno europsko carstvo. Odmah nakon dolaska na vlast 1682. godine, Petar Veliki je započeo svoj plan obnove Rusije. Prvi korak bio je otvaranje carstva prema moru, te gradnja velike pomorske flote. Plan je cara uputio prema Zapadnoj Europi gdje je kao običan radnik i član ruskog poslanstva proveo dvije godine....
Pages
