Pages

Novelistika Antuna Gustava Matoša
Novelistika Antuna Gustava Matoša
Ines Puškarić
U ovom završnom radu bit će riječi o dva tipa Matoševe novelistike. Veliku pažnju dat ću Matoševoj simbolističkoj noveli, ali i impresionističkoj, koja je, čini mi se u literaturi često zanemarena i slabije čitana. Najprije ću iznijeti autorovu biografiju i sam opus djela kako bi napravila kratak uvod za središnju temu koja nas zanima. Zatim ću naznačiti najvažnije karakteristike njegovih novela i interpretirati nekoliko iz svakog tipa. S jedne strane ću usporediti novele...
Novi primitivizam; društvena kontra ili društvena metafora
Novi primitivizam; društvena kontra ili društvena metafora
Natalija Dokmanović
Rad će se baviti analizom popularne kulture u Sarajevu, poglavito glazbe ali i tv produkcije, 80-tih godina 20.st koja je imala svoj naziv “Novi primitivizam”, te njihov utjecaj na društvo tada ali i sada. Prvenstveno, analizom poruka koje su slali, probati će se utvrditi ukoliko su oni bili društvena kontra, tj. način bunta prema društvu, sistemu i svemu onom što toj generaciji nije odgovaralo ,referirajući se na prijašnje sarajevske buntovnike koji su imali utjecaj...
Novi primitivizam; društvena kontra ili društvena metafora
Novi primitivizam; društvena kontra ili društvena metafora
Natalija Dokmanović
Rad će se baviti analizom popularne kulture u Sarajevu, poglavito glazbe ali i tv produkcije, 80-tih godina 20.st koja je imala svoj naziv “Novi primitivizam”, te njihov utjecaj na društvo tada ali i sada. Prvenstveno, analizom poruka koje su slali, probati će se utvrditi ukoliko su oni bili društvena kontra, tj. način bunta prema društvu, sistemu i svemu onom što toj generaciji nije odgovaralo ,referirajući se na prijašnje sarajevske buntovnike koji su imali utjecaj...
Novi terorizam informacijskog doba
Novi terorizam informacijskog doba
Žaklina Pejić
Terorizam kao konstrukt rezultat je niza čimbenika – političkih, povijesnih, ideoloških, gospodarskih, socijalnih – a sa svojim učincima do danas ostaje neobjašnjiv fenomen i najveća prijetnja sigurnosti današnjeg društva. Često se ponavlja pitanje što ga razlikuje od ostalih oblika nasilja, ali i što točno spada u sferu terorizma. Na razvoj novog terorizma značaj je imao i razvoj informacijsko – komunikacijskih tehnologija, točnije načini na koje se one mogu koristiti...
Novija filološka istraživanja Bašćanske ploče
Novija filološka istraživanja Bašćanske ploče
Alison Raukar
Bašćanska ploča nastala je s prijelaza 11. na 12. stoljeće, što potvrđuje i prijelazni tip glagoljice kojim je pisana. Ploča predstavlja darovnicu hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira koji je benediktincima, nastanjenim u opatiji Svete Lucije, u mjestu Jurandvor, u neposrednoj blizini Baške na otoku Krku, darovao ledinu na kojoj su oni podigli istoimenu crkvu. Sam čin darovnice uklesan je na vapnenačku kamenu ploču velikih dimenzija: dužine 199 cm, visine 99,5 cm i debljine 9 cm, a...
Novije jezične mijene u dugoreškome govoru
Novije jezične mijene u dugoreškome govoru
Ana Polović
U radu su popisane i analizirane jezične mijene govora Duge Rese, grada smještenoga u zapadnom dijelu središnje Hrvatske, desetak kilometara jugozapadno od Karlovca. Specifičnost dugoreškoga govora jest ta što se nalazi na razmeđi čakavskoga i kajkavskoga narječja, no u posljednje vrijeme sa sve jačim utjecajem štokavskoga narječja i hrvatskoga standardnoga jezika. Cilj je ovoga rada bio uvidjeti koliko se je dugoreški govor promijenio. Rad je bio istraživačkoga tipa i...
Novije jezične mijene u govoru Murtera
Novije jezične mijene u govoru Murtera
Antea Juraga
Predmet su analize ovoga rada novije jezične mijene u govoru Murtera. Analiza jezičnih značajki provedena je na fonološkoj i morfološkoj razini prema kriterijima kojima se određuje pripadnost pojedinoga govora čakavskomu narječju. Novije su mijene uspoređene s rezultatima dosadašnjih istraživanja o govoru Murtera. Novije jezične mijene u govoru Murtera u odnosu na starije zapise najvećma su zapažene na fonološkoj razini dok su na morfološkoj razini promjene minimalne. Buduće...
Novopovijesni elementi u opusu Ivana Aralice
Novopovijesni elementi u opusu Ivana Aralice
Kristina Kirić
Ovaj rad bavi se analizom Morlačke triologije Ivana Aralice, koju čine romani Put bez sna, Duše robova i Graditelj svratišta, točnije novopovijesnim elementima romana. Svaki od novopovijesnih elemenata posebno je izdvojen i objašnjen. Rad je podijeljen u dva djela. U prvom djelu prikazuje Ivana Aralicu, pisca romana i njegov rad na historiografiji. Pojašnjeno je što Aralicu navodi upravo na povijesne teme te istaknuto što za njega kao pisca predstavlja povijest s jedne, odnosno...
Novopovijesni elementi u romanima Ivana Aralice: Put bez dna, Duše robova, Graditelj svratišta
Novopovijesni elementi u romanima Ivana Aralice: Put bez dna, Duše robova, Graditelj svratišta
Kristina Eterović
Provodni element u romanima trilogije Ivana Aralice – Putu bez sna, Dušama robova i Graditelju svratišta - je ugrožen život porodice Grabovac koja se želi vratiti na kućno ognjište u rodnu Ramu, no veliku prepreku predstavlja mučna povijesna situacija u kojem se na sve ljudske i nadljudske načine pokušava izvući živa glava, no i iznaći smisao daljnje borbe za vlastiti, no i tuđi život. Put bez sna, iako takvog naslova, donosi vjeru u kolektiv koja uz vođu Pavla Vučkovića...
Numizmatički nalazi ostave Baška na otoku Krku
Numizmatički nalazi ostave Baška na otoku Krku
Bruno Raguž
Rad se bavi nalazima ranog republikanskog novca, pronađenog na otoku Krku u mjestu Baška. Osim informacija o samom nalazu i skupne tablice koja prikazuje sve pronađene primjerke novca, rad daje informacije o lokalitetu, njegovim geografskim i povijesnim odrednicama, prezentira aes grave kao opći pojam u numizmatici te je prikazan cjelokupni historijat istraživanja pri čemu se naglasak stavlja na problematiku krivotvorenja novca. Na kraju rad predlaže daljnje postupke i metode kojima...
O etničkoj slici Rijeke u 19. stoljeću
O etničkoj slici Rijeke u 19. stoljeću
Albert Merdžo
U radu se donose nova saznanja o etničkom sastavu riječkog stanovništva u 19. stoljeću koja su dobivena na temelju prezimena u rubrici Trapassati (Umrli), sadržanoj u više starih riječkih novina. Utvrđeno je tako da je u Rijeci tada bilo 55-60% hrvatskih, 25-30% talijanskih i 15-20% ostalih prezimena. Ako se tome doda procjena riječkog klera, koju ban Josip Jelačić navodi 1852., a prema kojoj se oko 40% riječkih katolika ispovijedalo na talijanskom, nameće se zaključak da je...

Pages