U ovom radu upoznajemo se sa osnovnim pozicijama u filozofskoj raspravi o postojanju slobode volje. Libertarijanizam je pozicija prema kojoj sloboda volje postoji. Libertarijanisti slobodu temelje na ideji da mi uvijek moţemo postupiti drugačije. Naša se sloboda volje manifestira u situacijama kada se naĎemo pred izborom dviju mogućnosti. Tada našom slobodnom voljom odlučujemo koju ćemo mogućnost odabrati, to jest kako ćemo postupiti. Ta slobodna volja nije u potpunosti odreĎena našim ţeljama, karakteru ili sličnim uvjetima, nego postoji još jedan neodreĎeni faktor koji ulazi u igru. Upravo je takva ideja slobode volje problematična za deterministe koji tvrde da je nemoguće postupiti odvojeno od naših ţelja i htijenja te bi takva odluka u najboljem slučaju bila slučajna. Jaz izmeĎu determinizma i libertarijanizma pomiruje kompatibilizam. Kompatibilizam je pozicija prema kojoj je determinizam istinit i kompatibilan sa slobodom volje. Prema kompatibilizmu sve naše ţelje i htjenja utječu na naše postupke i kada ne bi postojala takva vrsta utjecaja mi ne bismo mogli slobodno djelovati. Prema kompatibilizmu slobodni smo dokle god djelujemo onako kako ţelimo, neovisno o činjenici da su naše ţelje determinirane prethodnim faktorima. Prema skepticizmu u pogledu slobode volje, sloboda volje ne postoji pa kako onda moţemo bilo koga kazniti ako nije mogao postupiti drugačije? Razmatrane su neke osnovne teorije opravdanja kazne, od retributivizma, teorije zastrašivanja, moralne edukacije i karantene. Retributivizam kao teorija počiva na principu zasluge zbog čega je neprihvatljiva (ako je skepticizam istinit zasluga ne postoji), ali i odreĎenih poveznica sa principom osvete i slijepim slijeĎenjem zakona. Teorija zastrašivanja omogućila je odreĎene, zabrinjavajuće, pretpostavke oko ţrtvovanja nevinih kako bi se postigao ţeljeni rezultat strašenja. Ostale su nam dvije teorije, moralne edukacije i ona koja se temelji na karanteni. Ove teorije nisu pretpostavljale nepotrebnu patnju prijestupnika i imale su prihvatljiva moralna načela poput moralnog napredovanja kriminalca i njegove integracije u društvo.