Paginacija

Digitalizacija u knjižnici i autorsko pravo
Digitalizacija u knjižnici i autorsko pravo
Ante Ledenko
Cilj je rada dati osnovne informacije i obuhvatiti problematiku autorstva, autorskoga prava, digitalizacije te vidjeti kakva je situacija što se tiče elektroničke građe u hrvatskim knjižnicama. Knjižnice u Hrvatskoj rade na digitalizaciji građe, uglavnom iz vlastitih fondova i pritom paze na odredbe zakona o autorskom pravu. Rad se sastoji od jedanaest poglavlja. U prvom se razmatra problematika autorstva, zatim se daje povijesni pregled autorskoga prava. Treće poglavlje zahvaća...
Digitalizzazione e conservazione del petrimonio letterario
Digitalizzazione e conservazione del petrimonio letterario
Valentina Smojver
Il mondo digitale è un ambiente ricco di informazioni disponibili a ogni individuo, uno spazio in cui vengono rimosse le barriere spazio-temporali che ostruiscono la ricerca e l’estrazione di dati. In tal senso, la digitalizzazione – il passaggio dal fisico al virtuale – diventa un mezzo che permette a ogni istituzione, specie quella scolastica, di raccogliere informazioni di diversi artisti, poeti e delle loro opere, assicurando un’indagine, una ricerca molto più ampia e, al...
Digitalne muškosti manosfere
Digitalne muškosti manosfere
Nina Orlović
Rad ne sadrži sažetak.
Digitalni alati u nastavi povijesti u osnovnoj školi
Digitalni alati u nastavi povijesti u osnovnoj školi
Matija Vurušić
Autor se u radu bavi procesom digitalizacije nastave. Pobliže se objašnjava razvoj nastave tijekom povijesti te kakve su promjene nastale. Zatim se daju prijedlozi digitalnih alata koji mogu koristiti nastavniku povijesti u osnovnoj školi s detaljnim uputama kako pokrenuti, ali i koristiti same alate. Nakon toga su dani praktični prijedlozi korištenja spomenutih digitalnih alata u osnovnoškolskoj nastavi povijesti. Na kraju se donosi zaključak o korištenju digitalnih alata te...
Dijalektalna pripadnost dugoreškoga govora
Dijalektalna pripadnost dugoreškoga govora
Ana Polović
U radu se opisuje dijalektalna pripadnost dugoreškoga govora. Duga Resa se nalazi u zapadnom dijelu središnje Hrvatske, desetak kilometara jugozapadno od grada Karlovca, na razmeđi kajkavskog i čakavskog narječja. Rad je bio istraživačkoga tipa i temeljio se na tekstu prikupljenom snimanjem spontanog govora na području Duge Rese. Dijalektalna je pripadnost određivana prema u literaturi utvrđenim jezičnim činjenicama najvišega razlikovnog ranga (alijetetima) i jezičnim...
Dijalektičko kazalište Bertolda Brechta u 21. stoljeću
Dijalektičko kazalište Bertolda Brechta u 21. stoljeću
Saša Stepanović
Rad započinje uvodnom kratkom kronologijom Brechtovog života i rada kako bi se pobliže ocrtali povijesni uvjeti nastajanja i razvoja Brechtovih ideja. Potom se prelazi na objašnjavanje polja dijalektike kod Brechta, njene povezanosti sa marksističkim terminom dijalektičkog materijalizma i marksizmom općenito, i to uz pomoć referiranja na Brechtove vlastite teoretske i druge zapise i konzultiranja sa radovima nekih kritičara koji su se Brechtom bavili, poput Darka Suvina, Waltera...
Dijalogizam u interkulturalnoj komunikaciji (studija slučaja: Erasmus+ program)
Dijalogizam u interkulturalnoj komunikaciji (studija slučaja: Erasmus+ program)
Ana Brajković
In the modern times, we are increasingly confronted with members of other nations and cultures. It is logical to reconsider our approach since we meet each other at all levels of life - business, academic, leisure, etc. There are differences, which sometimes seem insurmountable, in the communication of different nations and cultures, but the following quote sums up the general idea of what this thesis is about and how I think those differences can actually be surmounted: “Everywhere and...
Dileme moralnog biounaprijeđenja
Dileme moralnog biounaprijeđenja
Dajana Vračar
Ovaj diplomski rad je podijeljen na dva glavna dijela te se temlelji na knjizi Perssona i Savulescu „Unfit for the Future: The Need for Moral Enhancement“. U prvom dijelu diplomskog rada su iznesene osnovne i temeljne teze Perssona i Savulescua koje uključuju tezu da je lakše nanijeti štetu nego dobrobit, zatim se razmatra koncept odgovornosti temeljen na uzročnosti. Druga značajna teza je da su pristranost prema bliskoj budućnosti i indiferentnost prema velikom broju ljudi...
Dimenzija majčinstva kroz prizmu religije i religijskih obreda
Dimenzija majčinstva kroz prizmu religije i religijskih obreda
Danijela Božičković
Ovaj diplomski rad nastoji razlučiti kulturne i ideološke promjene koje se događaju prilikom shvaćanja ideje majčinstva kroz prizmu religijskih obreda, točnije obreda krštenja kojeg nalazimo kod katoličkih kršćana. Kulturnom analizom znanstvenih tekstova i istraživanja ovog obreda nastoji se obuhvatiti i objasniti neke od faktora koji su kroz stoljeća i godine utjecali na ideju roditeljstva, specifičnije majčinstva, te kako se ta ideja, ali ujedno i doživljaj...
Dimenzije roditeljskog ponašanja i crte ličnosti kao odrednice školskog postignuća
Dimenzije roditeljskog ponašanja i crte ličnosti kao odrednice školskog postignuća
Anja Šegulja
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri sociodemografske varijable, crte ličnosti učenika i dimenzije roditeljskog ponašanja pridonose objašnjenju varijance općeg školskog postignuća učenika srednje škole te postignuća u specifičnim skupinama predmeta (jezično-komunikacijskoj, prirodoslovno-matematičkoj, društveno-humanističkoj i umjetničkoj skupini). U istraživanju je sudjelovalo 153 učenika općih gimnazija na području Crikvenice i Rijeke, od kojih je...
Dinastija Romanov (1613.-1917.)
Dinastija Romanov (1613.-1917.)
Katarina Zvanić
Bio je uspjeh prvih careva Romanov dinastije, careva Mihajla i Alexeja (oca Petra I. Velikog), da zemlju izvedu iz duboke krize pa i srednjovjekovnog stanja te postaviti impulse za socijalni i pravni temelj baziranom razvoju, koji bi odgovarali stanju europskih sila. Petar I Veliki, izvukao je Rusiju iz izolacije, otvorio se prema zapadnoj Evropi i pokušao uvesti u Rusiju sa Zapada ono što je mislio da će ju ojačati. Petar I bio je upamćen i kao imperijalist koji je većini ratova s...
Diploma Ferdinanda II. Georgu Steinbergu iz 1766. godine
Diploma Ferdinanda II. Georgu Steinbergu iz 1766. godine
Denis Barbir
Cilj ovog rada je prijepis i prijevod grbovnice cara Ferdinanda II. Primarni izvor ili dokument grbovnice stavlja nam na raspolaganje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Grbovnicu pronalazimo pod muzejskom oznakom PPMHP 14010. Kod grbovnice je riječ o prijepisu iz 1766. godine. Izvorni dokument se vraća na 1622. godinu kojom car Ferdinand II. dodjeljuje novi grb i dragulj te povlastice Georgu Steinbergeru. Kroatizirano ime Georg glasi Juraj, stoga će u ostatku verzije biti...

Paginacija