Paginacija

Dimenzija majčinstva kroz prizmu religije i religijskih obreda
Dimenzija majčinstva kroz prizmu religije i religijskih obreda
Danijela Božičković
Ovaj diplomski rad nastoji razlučiti kulturne i ideološke promjene koje se događaju prilikom shvaćanja ideje majčinstva kroz prizmu religijskih obreda, točnije obreda krštenja kojeg nalazimo kod katoličkih kršćana. Kulturnom analizom znanstvenih tekstova i istraživanja ovog obreda nastoji se obuhvatiti i objasniti neke od faktora koji su kroz stoljeća i godine utjecali na ideju roditeljstva, specifičnije majčinstva, te kako se ta ideja, ali ujedno i doživljaj...
Dimenzije roditeljskog ponašanja i crte ličnosti kao odrednice školskog postignuća
Dimenzije roditeljskog ponašanja i crte ličnosti kao odrednice školskog postignuća
Anja Šegulja
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri sociodemografske varijable, crte ličnosti učenika i dimenzije roditeljskog ponašanja pridonose objašnjenju varijance općeg školskog postignuća učenika srednje škole te postignuća u specifičnim skupinama predmeta (jezično-komunikacijskoj, prirodoslovno-matematičkoj, društveno-humanističkoj i umjetničkoj skupini). U istraživanju je sudjelovalo 153 učenika općih gimnazija na području Crikvenice i Rijeke, od kojih je...
Dinastija Romanov (1613.-1917.)
Dinastija Romanov (1613.-1917.)
Katarina Zvanić
Bio je uspjeh prvih careva Romanov dinastije, careva Mihajla i Alexeja (oca Petra I. Velikog), da zemlju izvedu iz duboke krize pa i srednjovjekovnog stanja te postaviti impulse za socijalni i pravni temelj baziranom razvoju, koji bi odgovarali stanju europskih sila. Petar I Veliki, izvukao je Rusiju iz izolacije, otvorio se prema zapadnoj Evropi i pokušao uvesti u Rusiju sa Zapada ono što je mislio da će ju ojačati. Petar I bio je upamćen i kao imperijalist koji je većini ratova s...
Diploma Ferdinanda II. Georgu Steinbergu iz 1766. godine
Diploma Ferdinanda II. Georgu Steinbergu iz 1766. godine
Denis Barbir
Cilj ovog rada je prijepis i prijevod grbovnice cara Ferdinanda II. Primarni izvor ili dokument grbovnice stavlja nam na raspolaganje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Grbovnicu pronalazimo pod muzejskom oznakom PPMHP 14010. Kod grbovnice je riječ o prijepisu iz 1766. godine. Izvorni dokument se vraća na 1622. godinu kojom car Ferdinand II. dodjeljuje novi grb i dragulj te povlastice Georgu Steinbergeru. Kroatizirano ime Georg glasi Juraj, stoga će u ostatku verzije biti...
Diploma Karla VI. obitelji Stockhamer iz 1713. godine
Diploma Karla VI. obitelji Stockhamer iz 1713. godine
Tena Levatić
Primarni izvor korišten za izradu ovog rada je Diploma kojom Karlo VI. potvrđuje grb i plemstvo obitelji Stockhamer 1713. godine pod arhivskom oznakom HR-DA VŽ-118. ZBIRKA GRBOVNICA, koju mi je na korištenje stavio Državni arhiv u Varaždinu. Cilj rada je prijepis i prijevod diplome kojom Karlo VI. potvrđuje grb i plemstvo obitelji Stockhamer. Diploma je pisana novovjekovnom njemačkom goticom, na njemačkom jeziku. Sadržaj diplome prostire se na petnaest stranica te je izvana...
Diploma kojom Ferdinand III potvrđuje riječkim Isusovcima posjed u Kastvu
Diploma kojom Ferdinand III potvrđuje riječkim Isusovcima posjed u Kastvu
Mirna Blašković
Cilj ovog rada jest opisati diplomu Ferdinanda III. iz Carske dvorske kancelarije u Beču iz 1636. godine koristeći se metodom pomoćne povijesne znanosti diplomatike kako bi izvršili prijepis i prijevod diplome. Diplomom se isusovcima potvrđuje posjed u Kastvu. Također se daje i kratki povijesni kontekst kako bi se diploma bolje razumjela. Nakon povijesnog konteksta slijedi prijepis i prijevod diplome te analiza. U analizi se opisuju uvod, sredina i zaključak diplome. Nakon analize...
Direktna demokracija i problemi državnog aparata
Direktna demokracija i problemi državnog aparata
Dino Musić
Rad ne sadrži sažetak.
Direktna i indirektna povezanost motivacije za korištenje društvenih mreža i nezadovoljstva izgledom kod adolescenata
Direktna i indirektna povezanost motivacije za korištenje društvenih mreža i nezadovoljstva izgledom kod adolescenata
Jana Munđar
S obzirom da uloga motivacije za korištenje društvenih mreža vezane uz izgled u odnosu između korištenja društvenih mreža, uspoređivanja izgleda i slike tijela kod adolescenata nije dovoljno istražena, cilj istraživanja bio je ispitati odnose između motivacije za korištenje društvenih mreža vezane uz izgled, korištenja društvenih mreža, uzlazne usporedbe tjelesnog izgleda i nezadovoljstva tijelom. Dodatno, svrha je bila provjeriti postojanje razlika u ispitanim varijablama...
Disciplinski režimi u romanu Sluškinjina priča Margaret Atwood
Disciplinski režimi u romanu Sluškinjina priča Margaret Atwood
Matea Krmpotić
Diplomski rad analizira roman Sluškinjina priča Margaret Atwood iz perspektive teorije Michela Foucaulta. Naglasak je stavljen i na žanrovsku odrednicu utopije odnosno distopije te kako Gilead provodi biopolitiku, odnosno biomoć i kako nadzire društvo putem ustrojstva koje je srodno Benthamovom Panoptikonu.
Diskurs ljubavi. Utjecaj filma na čovjekovu percepciju ljubavi
Diskurs ljubavi. Utjecaj filma na čovjekovu percepciju ljubavi
Franka Blažić
Rad ne sadrži sažetak.
Diskurzivno konstruiranje nacionalnog identiteta (u kontekstu prostora)
Diskurzivno konstruiranje nacionalnog identiteta (u kontekstu prostora)
Dorotea Cerin
Cilj ovoga rada je prikazati diskurzivne načine konstruiranja nacionalnog identiteta s naglaskom na ulogu prostora u takvoj diskurzivnoj konstrukciji. Bit će riječi o kolektivnim identitetima općenito te o procesu nastanka kolektivnog identiteta od individualnih identiteta. Nadalje će kolektivni identiteti biti povezani s pojmovima spomenmjesta i spomenika. Kako je u ovom radu naglasak na naciji kao jednom od kolektivnih identiteta u nastavku će biti prikazan način na koji se ona...
Distopija i jezik u romanu "1984". Georgea Orwella
Distopija i jezik u romanu "1984". Georgea Orwella
Valentina Novačić
Cilj ovog rada bio je prikazati kako jezik može utjecati na misao te kojim se načinima, osim jezikom, može utjecati na mišljenje ljudi. Roman koji sam analizirala je 1984 Georgea Orwella koji je još 1949. godine mogao predvidjeti u kojem će se smjeru društvo razvijati. Rad se jednim dijelom oslanja na opće karakteristike o romanu, a drugim dijelom na to kako se roman više ili manje zrcali u stvarnosti i kako se pojedinac može oduprijeti nametnutoj ideologiji.

Paginacija