Grad Krk, u antici poznat kao Kurik, imao je kontinuitet izgradnje od prapovijesti do današnjih dana. O antiĉkim ostatcima arhitekture kao i o urbanizaciji Kurika dosta se pisalo tijekom posljednjih dvadeset godina. Arheološka iskapanja koja su poĉela od 50-ih godina, a traju i danas, donijela su neke od vaţnih nalaza prema kojima moţemo odrediti kontinuitet naseljavanja samog mjesta. U bedemima koji i danas okruţuju povijesnu jezgru grada pronaĊeni su razliĉiti slojevi, koji se razlikuju tehnikom gradnje, a time i svojim vremenom postanka. Bedemi, perimetar i raster grada svjedoĉe takoĊer o kontinuitetu, ali i suţivotu liburnskog plemena Kurikta i Rimljana. Pitanja koja još zadaju problem brojnim arheolozima i povjesniĉarima umjetnosti su poloţaj foruma i smještaj dviju glavnih ulica. Prema dosadašnjim istraţivanjima, kao i metodom komparacije s drugim mjestima antiĉkog postanka na našoj obali moglo bi se pokušati odrediti gdje bi se forum trebao nalaziti. Ostatci kompleksa Termi I. i Termi II. pronaĊeni na podruĉju današnje krĉke katedrale kao i ostaci hrama posvećenoga rimskoj boţici Veneri govore nam kako je Kurik imao bogat javni ţivot. Malobrojni ostatci javne arhitekture trenutaĉno ne daju znaĉajan uvid o ţivotu antiĉkog grada, ali istraţivanja koja prate arheološka iskopavanja posljednjih godina trude se to promijeniti.